Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Sastanak “Koalicije voljnih” za podršku Ukrajini održan je u sjedištu NATO-a 10. aprila, a sutradan, 11. aprila, tamo je počeo sastanak u formatu “Ramstein”.
Britanski ministar odbrane John Healy i francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu predsjedavali su 10. aprila sastankom “Koalicije voljnih”, koji je pokrenut 17. februara kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao sastanak evropskih lidera kao odgovor na telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog diktatora Vladimira Putina.
Dana 2. marta, britanski premijer Keir Starmer održao je drugi sastanak lidera u Londonu sa širim spiskom prisutnih. U Londonu je 15. marta održan još jedan sastanak koalicije. Četvrti sastanak “Koalicije voljnih” održan je u Parizu 27. marta. Na sastanku u Parizu razgovaralo se o finansijskoj i vojnoj podršci Ukrajini, sankcijama Rusiji i planu pripravnosti EU do 2030. godine.
Dana 10. aprila, u Briselu, na sastanku država “Koalicije voljnih”, zacrtana su 4 cilja snagama koje garantuju bezbjednost u Ukrajini.
“Naši planovi su dobro razrađeni i imamo jasne ciljeve za Ukrajinu. Prvo, da osiguramo sigurno nebo. Drugo, da osiguramo sigurno more. Treće, da podržimo mir na terenu. I četvrto, da podržimo ukrajinske oružane snage kako bi one postale najjače sredstvo odvraćanja”, rekao je britanski ministar odbrane. On je također objasnio da će buduća vojna misija Koalicije, “snage za osiguranje sigurnosti”, raditi na postizanju ovih ciljeva.
“Naše sigurnosne garantne snage za Ukrajinu postat će odlučujući i pouzdani element sigurnosnog sistema, osiguravajući da će svaki dogovoreni mir zaista donijeti ono što je predsjednik Trump obećao – trajni mir za Ukrajinu”, naglasio je John Healy.
Koaliciju voljnih predstavlja 30 država koje imaju za cilj uspostavu trajnog, pravednog mira u Ukrajini dajući joj sigurnosne garancije, uključujući i raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini.
Nakon sastanka “Koalicije voljnih”, šef britanskog ministarstva odbrane je naglasio da budući kontingent neće obavljati funkciju mirovnih snaga, napominjući da “to nisu mirovne snage koje će razdvojiti zaraćene strane na liniji kontakta. Najefikasnije sredstvo odvraćanja od Putinove ponovne agresije, najbolji način da se ojača snaga ukrajinske vojske je snaga same ukrajinske vojske”.
Istovremeno, ministar odbrane Umerov Ukrajine je istakao da je “Koalicija voljnih novi format za dugoročnu podršku Ukrajini i sigurnost u Evropi, koji ujedinjuje zemlje koje su spremne da rade zajedno na održivom i trajnom miru. To je i strateški korak ka modernizaciji sigurnosne arhitekture u Evropi, koja će biti adekvatan odgovor na stalnu prijetnju od Rusije”. Ne postoji jasna lista članica koalicije, ali se u nju mogu provizorno uvrstiti sljedeće zemlje: Francuska, Velika Britanija, Njemačka, baltičke zemlje (Letonija, Litvanija i Estonija), Holandija, Švedska, Češka, Španija, Danska, Rumunija, Norveška, Finska, Turska, Kanada, Australija, Novi Zeland i druge.
Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra raspoređivanje do 10.000 svog vojnog osoblja u Ukrajinu na period do pet godina kako bi osiguralo stabilnost i podržalo ukrajinske snage. Velika Britanija i Francuska su aktivno podržale ideju o slanju trupa u Ukrajinu tokom sastanka “Koalicije voljnih” u Parizu 27. marta. Sada su na sastanku u Briselu još 4 zemlje izrazile spremnost da pošalju svoje trupe u Ukrajinu. Među njima su Litvanija, Letonija i Estonija.
Sutradan je u sjedištu NATO-a počeo sastanak u formatu “Ramstein”. Nakon pobjede D. Trumpa na američkim predsjedničkim izborima, predsjedavanje Kontakt grupom za pitanja odbrane u Ukrajini u formatu “Ramstein” preuzela je prvo Velika Britanija, a potom Britanija i Njemačka zajedno. Prije toga, sastanci Kontakt grupe održani su pod predsjedavanjem Sjedinjenih Država. Na sastanku Kontakt grupe za pitanja odbrane Ukrajine u Ramstein formatu 11. aprila bilo je predstavljeno oko 40 zemalja. Učestvovali su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki ministar odbrane Pete Hesget putem video linka.
Njemačka i deset partnerskih zemalja stvorile su novu Koaliciju sposobnosti za elektromagnetno ratovanje kako bi ojačale kapacitete Ukrajine u suzbijanju bespilotnih letjelica, zaštiti komunikacija, te identificiranju i uništavanju neprijateljskih komunikacija, štiteći tako civile i vojnike. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius, za kojeg se očekuje da će ostati na svom mjestu pod novom koalicionom vladom u Njemačkoj, najavio je novu pomoć Ukrajini.
“U početku je Njemačka pružila Ukrajini 4 milijarde eura pomoći za 2025. Uz to, Bundestag je nedavno otvorio put za još 3 milijarde ove godine i još 8 do 2029. Dakle, ukupno više od 11 milijardi eura dodatne pomoći”, napomenuo je Pistorius. Njemačka će obezbijediti još četiri sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T sa 300 navođenih projektila i 30 raketa za sisteme Patriot. Planirano je i 300 izviđačkih dronova; 120 protuzračnih kompleksa; 25 borbenih vozila pješadije Marder; 15 glavnih borbenih tenkova Leopard 1A5; 14 artiljerijskih sistema; 100 radara za nadzor zemlje. Dodatnih 100.000 granata. B. Pistorijus je takođe napomenuo da će lideri “razgovarati” o zahtjevu Ukrajine za licencnu proizvodnju raketa na licu mjesta.
Osim toga, na sastanku je Estonija izjavila da će uskoro Ukrajini prenijeti seriju artiljerijske municije i suvih obroka za potrebe boraca Oružanih snaga Ukrajine. Ovo je saopštio šef estonskog Ministarstva odbrane Hanno Pevkur uoči sastanka u formatu Ramstein u Briselu. “Isporučićemo 10.000 municije kalibra 155 mm, kao i 750.000 paketa hrane za vojnike”, rekao je Pevkur. Šef estonskog Ministarstva odbrane pozvao je na povećanje vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Litvanija je objavila da namjerava Ukrajini izdvojiti 20 miliona eura za nabavku municije.
Uz to, Ukrajina će dobiti novi paket vojne podrške u vrijednosti od 450 miliona funti (589 miliona dolara). Od toga će 350 miliona funti doći iz Velike Britanije, a dodatna sredstva će obezbijediti Norveška. Ovaj paket će uključivati 160 miliona funti za popravku i održavanje vozila i opreme koju je Velika Britanija već obezbijedila Ukrajini. Novi paket takođe uključuje finansiranje radarskih sistema, protivtenkovskih mina i stotine hiljada dronova u vrjednosti većoj od 250 miliona funti. Ovo su visoko upravljivi FPV dronovi.
Ujedinjeno Kraljevstvo je ukupno izdvojilo 4,5 milijardi funti vojne podrške Ukrajini do 2025., a Holandija izdvaja 150 miliona eura za jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane. To je izjavio ministar odbrane Holandije Ruben Brekelmans. Holandija je dosljedno podržavala Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije. U martu ove godine zemlja je najavila da će uložiti 700 miliona evra u proizvodnju bespilotnih letelica, a deo sredstava će otići ukrajinskoj odbrambenoj industriji. Prošlog decembra, Holandija je izdvojila dodatnih 22 miliona evra za jačanje ukrajinske vazdušne odbrane i sajber otpornosti.
Norveška će pružiti značajnu podršku Ukrajini. Riječ je o nabavci modernog naoružanja, oklopnih vozila i drugih tehnoloških rješenja za ukrajinske brigade. Drugi prioritet je obezbjeđivanje municije. Norveška je, kao aktivni učesnik u “češkoj inicijativi”, spremna da izdvoji značajna sredstva za kupovinu visokokvalitetnih granata. Prema odluci norveške vlade, iznos pomoći Ukrajini 2025. godine iznosit će do 7 milijardi eura. Planirano je pokretanje novih zajedničkih projekata sa norveškim kompanijama, posebno u oblastima vazdušne odbrane i pomorskih tehnologija.
Zauzvrat, predsjednik Ukrajine je napomenuo da je “naš prioritet protivvazdušna odbrana, i veoma je važno da nas naši partneri čuju. Ukrajinci znaju kako biti precizni. Već smo naučili da obaramo mnoga ruska oružja terora. Samo treba da pokrijemo deficit u sistemima protivvazdušne odbrane kako bi naša odbrana neba postala jača”. Naglasio je da u tome mogu pomoći partneri, ali i intenzivirati primjenu svih ranije postignutih dogovora. “2025. je kritična godina za Ukrajinu. Naš zadatak kao ministara odbrane je da damo u ruke ukrajinskim borcima ono što im je potrebno. Moramo ojačati odvraćanje od ruske agresije, istovremeno nastavljajući jačati odbrambene kapacitete Ukrajine”, zaključio je britanski ministar odbrane John Healy na sastanku u Ramsteinu.