Uoči godišnjeg zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, među ključnim temama u diplomatskim krugovima našla se mogućnost usvajanja plana obnove Gaze pod okriljem UN-a. Plan uključuje formiranje jednogodišnje tehnokratske vlade, raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga, razoružanje Hamasa te odlučno odbacivanje masovne deportacije Palestinaca. Cilj je spriječiti da rasprave u Generalnoj skupštini prerastu u žestok sukob oko simboličnog priznanja palestinske državnosti.
Očekuje se da će Velika Britanija, Francuska, Kanada, Belgija i Malta gotovo sigurno priznati Palestinu kao državu na konferenciji 22. septembra, koja će biti održana uz zasjedanje Generalne skupštine. Ova odluka dolazi u sedmici kada svjetski lideri održavaju govore o ključnim globalnim pitanjima.
Iako je Velika Britanija ranije sugerisala da možda neće priznati Palestinu ukoliko Izrael i Hamas postignu primirje, izraelska vlada je kategorički odbila tu mogućnost te najavila ofanzivu na Gazu i zauzimanje Gaze Cityja. Uprkos tome, London nastoji da predstojeća konferencija o rješenju s dvije države ne bude zasjenjena sporom o tome da li je priznanje Palestine prerano ili predstavlja nagradu za Hamas.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy tokom posjete Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji naglasio je potrebu da se “svako primirje pretvori u trajni mir kroz mehanizme monitoringa, razoružanje Hamasa i novi okvir upravljanja Gazom”.
S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji se suočava s unutrašnjim tenzijama u svojoj koaliciji, sve češće govori o trajnom izraelskom prisustvu u Gazi i aneksiji Zapadne obale, iako još nije predstavio jasnu viziju za poslijeratnu Gazu.
Planovi za UN-ovu obnovu Gaze razmatraju se i sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, koji je upozorio da bi prijetnje Izraela o aneksiji Zapadne obale mogle biti očekivana reakcija na europsko priznanje Palestine. Najavljeno je i da će predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas posjetiti London prije konferencije. Međutim, Washington je najavio da neće izdati vize Abasovoj delegaciji za Generalnu skupštinu, što su europske zemlje osudile, naglašavajući važnost reformisane Palestinske samouprave za buduće pregovore.
Egipat, zajedno s liderima Zaljeva i europskim partnerima, kategorički odbacuje bilo kakvu mogućnost raseljavanja Palestinaca. “Dislokacija nije opcija i to je crvena linija za Egipat. Nećemo to dozvoliti”, poručio je egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty.
Posebnu pažnju privlači i angažman bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, koji je u bliskim kontaktima s liderima Zaljeva, ali i s Jaredom Kushnerom, zetom predsjednika Donalda Trumpa. Blair se prošle sedmice sastao s Trumpom u Bijeloj kući, dok europski i arapski diplomati insistiraju na tome da Hamas mora predati oružje i vlast Palestinskoj samoupravi uz međunarodnu podršku.
Palestinski predstavnik u Londonu, dr. Husam Zomlot, izjavio je da je Palestinska samouprava spremna organizovati izbore u roku od godinu dana od proglašenja primirja. Tehnička vlada bi u međuvremenu upravljala Palestinom, a izbori bi obuhvatili i Gazu, Zapadnu obalu te Istočni Jerusalim. Zomlot je naglasio da će Palestinci sami odlučiti koga žele izabrati, dodajući da Hamas ostaje dio palestinskog političkog i društvenog tkiva, ali da je nužan proces reformi, unutrašnjeg dijaloga i redefinisanja uloge ovog pokreta.
Na preliminarnoj konferenciji u junu u New Yorku, arapske i islamske države prvi put su zajednički pozvale Hamas da se razoruža i preda vlast kao preduslov za prekid rata i uspostavljanje održivog mira u regiji. Deklaraciju su podržale sve članice Arapske lige, Europska unija i još 17 zemalja, jasno naglašavajući da sigurnost i upravljanje palestinskim teritorijama moraju biti isključivo u nadležnosti Palestinske samouprave, uz adekvatnu međunarodnu podršku, navodi Guardian.