Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio je apelaciju i poništio presude u slučaju Envera Bašića nakon što je utvrđeno da su nezakonite. Sud u Istočnom Sarajevu ima rok od tri mjeseca da donese novu odluku.
Klix.ba je ranije pisao o Bašiću koji je postao žrtva sistema. Iako je utvrđeno da nije kriv za nesreću iz 2017. godine, on je ipak bio osuđen na četiri godine zatvora.
On se trenutno nalazi u KPZ-u Sarajevo-Ustikolina, a novu presudu će dočekati na slobodi.
Kako je navedeno iz Ustavnog suda BiH, zaključeno je da postoji kršenje prava na pravično suđenje, jer se osuđujuća presuda u odlučujućoj mjeri zasniva na nalazu i mišljenju vještaka optužbe, o čijoj zakonitosti Okružni sud nije dao uvjerljivo obrazloženje.
Podsjećamo, Face TV je ranije prenio vijest o nepravdi koja je zadesila Bašića.
Oslobođen 2019. godine
Ustavni sud je ukinuo presude Vrhovnog suda i Okružnog suda i predmet vratio Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku.
Naime, u postupku u kojem su donesene osporene presude apelant je optužen da je u vrijeme, u mjestu i na način opisan u optužnici, kršeći odredbe Zakona o osnovima sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, prouzrokovao saobraćajnu nezgodu.
Stavljeno mu je na teret da je prilikom uključivanja sa sporednog na magistralni put vozilom preduzeo radnju skretanja ulijevo, a prethodno se nije uvjerio da tu radnju može izvesti na siguran način, bez ometanja vozila koja dolaze s njegove lijeve strane.
Tužilaštvo je tvrdilo da je tom radnjom apelant počinio krivično djelo ugrožavanja javnog saobraćaja, a Osnovni sud je 2019. godine apelanta oslobodio optužbe da je počinio krivično djelo za koje je optužen.
U ovom predmetu Okružni sud je ukinuo presudu zbog neobrazloženosti sigurnosti skretanja i naložio novo suđenje. Nakon provođenja supervještačenja, Osnovni sud je presudom donesenom u ponovljenom postupku apelanta proglasio krivim i osudio ga na kaznu zatvora od jedne godine.
Uslijedila nova presuda
Okružni sud u Istočnom Sarajevu je presudom preinačio prvostepenu presudu i apelantu izrekao kaznu zatvora od četiri godine. Ocijenjeno je da su pravilno prihvaćeni iskazi svjedoka, materijalni dokazi i nalazi vještaka optužbe i Saobraćajnog fakulteta, dok je nalaz odbrane opravdano odbijen.
Ustavni sud je utvrdio da ni u izreci ni u obrazloženju rješenja kojim je određeno tzv. supervještačenje nisu navedene činjenice u pogledu kojih se vještačenje vrši, iako je to izričito propisano drugom rečenicom člana 161. stav (1) Zakona o krivičnom postupku.
Zatim, Ustavni sud je utvrdio da iz odluke Okružnog suda ne proizlazi jasan stav o prihvatljivosti tog dokaza. Umjesto toga, prema mišljenju Ustavnog suda, sud je zauzeo kontradiktoran pristup navodeći da odluka o vještačenju nije donesena u skladu sa zakonom, ali istovremeno tvrdeći da se presuda o apelantovoj krivici ne zasniva na tom vještačenju, već isključivo na nalazu vještaka optužbe. Ustavni sud je ocijenio i da nije uvjerljivo utvrđena uzročna veza između apelantove radnje i nastale posljedice.
Dodatno, sudovi nisu pružili obrazloženje zašto isključivu odgovornost za nezgodu i njene posljedice snosi apelant, niti su razmatrali mogući doprinos drugih uzroka. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud je zaključio da postupak, posmatran u cjelini, nije otklonio sumnje u pogledu odlučnih činjenica na način povoljniji za apelanta, čime je povrijeđeno načelo in dubio pro reo.