21:46 Šest zemalja osudilo američku intervenciju. “Ovo je opasan presedan”
Šest zemalja upozorilo je da su Sjedinjene Američke Države svojim djelovanjem u Venezueli postavile, kako navode, „iznimno opasan presedan” za mir i regionalnu sigurnost.
U zajedničkoj izjavi oglasile su se vlade Brazila, Čilea, Kolumbije, Meksika, Urugvaja i Španjolske, poručivši da takvi potezi ugrožavaju civilno stanovništvo te dodatno destabiliziraju regiju. Naglasile su da rješenje krize u Venezueli mora proizaći iz mirnih sredstava, poput dijaloga i pregovora.
Potpisnice su izrazile i zabrinutost zbog, kako navode, vanjskog preuzimanja kontrole koje je „nespojivo s međunarodnim pravom” te predstavlja prijetnju političkoj, gospodarskoj i društvenoj stabilnosti regije.
„Izražavamo duboku zabrinutost i protivljenje vojnim djelovanjima koja su jednostrano provedena na teritoriju Venezuele, a koja su u suprotnosti s temeljnim načelima međunarodnog prava, osobito zabranom uporabe i prijetnje silom te poštivanjem suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti država, kako je propisano Poveljom Ujedinjenih naroda”, stoji u zajedničkoj izjavi.
Zemlje su poručile da će nastaviti zagovarati političko rješenje venezuelanske krize kroz diplomatske kanale i međunarodne institucije.
21:00 Kolumbija šalje vojnike na granicu
Malo je mjesta koja su toliko pogođena događajima u Venezueli kao susjedna Kolumbija, piše BBC. Kolumbijska vlada je zbog straha od destabilizacije u Venezueli poslala povećala broj vojnika na granici.
Kolumbija je dijelom zabrinuta zbog povećane aktivnosti ljevičarskih pobunjeničkih skupina koje se kreću preko porozne, šumovite granice. Pobunjenička skupina ELN tradicionalno je bila odana i uživala zaštitu Madurove vlade te je možda spremna upasti u oružani sukob s američkim snagama. Dodatno, vlada kolumbijskog predsjednika Gustava Petra zabrinuta je da bi veća američka intervencija u Venezueli mogla dovesti do priljeva migranata i izbjeglica, koji prelaze u Kolumbiju dok na kraju pokušavaju doći do samih Sjedinjenih Država.
20:50 EU objavila izjavu o Venezueli. Potpisalo ju 26 od 27 članica
Europska unija pozvala je na smirivanje napetosti i suzdržanost svih aktera u Venezueli u izjavi koju je podržalo 26 od 27 država članica.
20:40 Prosvjed ispred pritvora u kojem su Maduro i njegova supruga
Nicolas Maduro i njegova supruga Cilia Flores trenutno se nalaze u pritvoru Metropolitan Detention Center u New Yorku. Ispred se okupilo oko 200 ljudi kako bi prosvjedovali protiv jučerašnjeg američkog napada na Venezuelu.
“Danas smo ovdje kako bismo rekli da smo protiv rata i protiv ove jednostrane vojne akcije”, rekao je jedan od prosvjednika za Sky News.
20:20 VIDEO Maduro okružen agentima: “Laku noć i sretna Nova godina”
Na jednoj od snimki koje su objavile američke vlasti vidi se kako savezni agenti odvode Madura niz hodnik.
20:00 Zajednička izjava Španjolske i pet latinoameričkih država
Vlade Brazila, Čilea, Kolumbije, Meksika, Urugvaja i Španjolske objavile su zajedničku izjavu o situaciji u Venezueli.
Potvrdile su sljedeće točke:
- “Duboko su zabrinute i odbacuju vojne akcije” u Venezueli za koje kažu da krše međunarodno pravo i nacionalni suverenitet te postavljaju “izuzetno opasan presedan”
- Situacija se mora “riješiti isključivo mirnim putem” i volja Venezuelanaca mora se poštovati
- Latinska Amerika i Karibi su “zona mira”. Institucije UN-a zamoljene su da pomognu u deeskalaciji situacije
- Izražena je zabrinutost zbog navodnog pokušaja SAD-a da kontroliraju ili prisvoje prirodne ili strateške resurse.
Latinoameričke zemlje potpisnice predvode lijeve vlade koje su bliske Nicolasu Maduru, krajnje lijevom predsjedniku. Španjolsku predvodi socijalistički premijer Pedro Sanchez.
19:45 Maduro i njegova supruga sutra na sudu
Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro i njegova supruga Cilia Flores trebali bi se sutra pojaviti na saveznom sudu na Manhattanu, prema glasnogovorniku suda.
Saslušanje je zakazano za 12:00 sati po lokalnom vremenu (18:00 sati po hrvatskom vremenu).
19:35 Vance odgovorio kritičarima američke operacije: “I kokain je loš”
Američki potpredsjednik JD Vance osvrnuo se na tvrdnje da potezi Trumpove administracije u Venezueli “nemaju veze s drogom”.
19:25 Vladavina nove venezuelanske predsjednice bit će hod po užetu
Privremena čelnica Venezuele Delcy Rodríguez u svom je prvom javnom obraćanju zauzela oštar ton prema Sjedinjenim Američkim Državama i izrazila lojalnost predsjedniku Venezuele Nicolasu Maduru, no istodobno se nalazi u politički iznimno osjetljivoj poziciji, analizira Guardian.
19:20 Ranjeni američki vojnici su u dobrom stanju
Sve ozljede koje su američki vojnici zadobili u operaciji uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura “bile su lakše ozlijeđene” i “svi ozlijeđeni su u stabilnom i dobrom stanju”, rekao je visoki dužnosnik Bijele kuće za CNN, ali nije želio ulaziti u daljnje detalje.
CNN je jučer izvijestio da je tijekom operacije “nekoliko vojnika zadobilo rane od metaka i šrapnela”.
19:00 Vojska priznala dosadašnju potpredsjednicu kao privremenu predsjednicu Venezuele
Venezuelanska vojska priznala je potpredsjednicu Delcy Rodriguez za privremenu predsjednicu te zemlje, objavio je ministar obrane.
18:40 Američka ministrica: Nećemo vam dopustiti da nastavite podrivati naš utjecaj
Američki predsjednik Donald Trump komunicira s privremenom venezuelanskom predsjednicom Delcy Rodríguez o vođenju Venezuele, kazala je američka ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem za Fox News.
Kaže da su razgovori “vrlo jasni”. “Možete voditi ili se maknite s puta. Nećemo vam dopustiti da nastavite podrivati naš američki utjecaj”, naglasila je. Na pitanje hoće li Maduro biti izručen nakon suđenja, Noem je odgovorila: “Mislim da moramo pustiti da se proces odvija.”
18:30 Trump zaprijetio ženi koja je zamijenila Madura
Donald Trump upozorio je potpredsjednicu Venezuele i vršiteljicu dužnosti predsjednice Delcy Rodriguez da ne prkosi SAD-u.
“Ako ne učini ono što je ispravno, platit će vrlo veliku cijenu, vjerojatno veću od Madura”, rekao je američki predsjednik za The Atlantic u telefonskom intervjuu jutros prema američkom vremenu. Trump je dodao da Venezuela možda nije posljednja zemlja u kojoj bi SAD mogle intervenirati. “Apsolutno nam je potreban Grenland”, rekao je, napominjući da je otok “okružen ruskim i kineskim brodovima”.
18:00 Venezuelanska vojska dala podršku potpredsjednici da djeluje kao privremena predsjednica
Venezuelanski ministar obrane Vladimir Padrino Lopez poručio je da je vojska dala podršku potpredsjednici Delcy Rodríguez da djeluje kao privremena predsjednica Venezuele.
17:40 Bivša saveznica optužila Trumpa da je izdao doktrinu “Amerika prva”
Marjorie Taylor Greene, bivša saveznica predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koja se u međuvremenu razišla s njim, oštro je kritizirala američku intervenciju u Venezueli.
17:20 Trump bi preko Venezuele mogao ozbiljno uzdrmati Rusiju
Američki predsjednik Donald Trump je izjavio da Sjedinjene Američke Države preuzimaju kontrolu nad Venezuelom.
16:45 Medvedev: Glavna motivacija Ujaka Sama oduvijek je bila jednostavna
Dmitrij Medvedev, potpredsjednik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, poručio je kako je djelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa u Venezueli nezakonito, ali i dosljedno.
16:25 Demokratski senator: Ratoborni neokonzervativci nas opet nagovaraju na rat
Chris Murphy, demokratski senator iz Connecticuta, kritizirao je američku intervenciju u Venezueli. Murphy je napad na Venezuelu i hvatanje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura izjednačio s drugim američkim ratovima u drugim dijelovima svijeta.
“Opet i iznova smo vidjeli ove ratoborne neokonzervativce, od kojih mnogi imaju utjecaj u ovoj Bijeloj kući, kako nas nagovaraju na rat pod krinkom uklanjanja ‘vrlo lošeg čovjeka’. To na kraju rezultira smrću mnogih Amerikanaca”, ustvrdio je.
16:15 Rubio: “Neću o budućim koracima, ali Kuba je u nevolji!”
Na pitanje NBC Newsa hoće li Amerika sada ciljati kubansku vladu, Rubio je poručio da je “kubanska vlada ogroman problem”, a na pitanje je li ta izjava potvrdna, Rubio je odgovorio: “Mislim da su u velikoj nevolji.”
“Neću s vama razgovarati o tome kakvi će biti naši budući koraci i kakva će biti naša politika u tom pogledu. Ali ne mislim da je nikakva tajna da nismo veliki obožavatelji kubanskog režima”, napomenuo je. Kuba, jedna od najbližih saveznica Venezuele, osudila je američki napad kao “čin državnog terorizma”. Zemlja, koja se uvelike oslanja na venezuelansku naftu, nalazi se u dubokoj ekonomskoj krizi.
16:00 Netanyahu čestitao Trumpu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael podržava “snažnu akciju” Sjedinjenih Država u Venezueli.
“Što se tiče Venezuele, želim izraziti podršku cijele vlade odlučnoj odluci i snažnoj akciji Sjedinjenih Država za vraćanje slobode i pravde toj regiji svijeta”, rekao je Netanyahu na otvaranju sjednice kabineta.
Također je čestitao predsjedniku Trumpu na društvenim mrežama na njegovom “smjelom i povijesnom vodstvu u ime slobode i pravde” i “briljantnoj akciji hrabrih vojnika”.
15:30 Rubio: Velika većina oporbe više nije prisutna unutar Venezuele
U intervjuu za NBC Marco Rubio izbjegao je izravno odgovoriti na pitanje tko trenutačno upravlja Venezuelom. “U konačnici, očekujemo promjene u Venezueli, promjene svih vrsta, dugoročne i kratkoročne. Želimo da se Venezuela kreće u određenom smjeru jer smatramo da je to dobro za narod Venezuele, ali i u našem nacionalnom interesu”, naveo je.
Rubio je napomenuo da te promjene uključuju prekid krijumčarenja droge te prisutnosti Irana i Hezbolaha u zemlji. Dodao je i da se naftna industrija više ne bi smjela koristiti za bogaćenje “američkih protivnika diljem svijeta”, već da bi trebala koristiti Venezueli i Sjedinjenim Američkim Državama. Na pitanje zašto SAD ne surađuje s oporbenom čelnicom Maríjom Corinom Machado na tranziciji vlasti u Venezueli, Rubio je rekao da je administracija usmjerena na “rješavanje trenutačne stvarnosti”.
“Nažalost, velika većina oporbe više nije prisutna unutar Venezuele. Imamo kratkoročne probleme koje treba odmah rješavati. Svi želimo vidjeti svijetlu budućnost za Venezuelu, ali govorimo o tome što će se događati u iduća dva do tri tjedna, odnosno dva do tri mjeseca”, naglasio je.
15:00 Rubio: “Nismo u ratu s Venezuelom”
Na pitanje je li Amerika sada u ratu s Venezuelom, američki šef diplomacije Marco Rubio odgovorio je: “Ne radi se o ratu… Mi smo u ratu protiv organizacija za krijumčarenje droge, ali to nije rat protiv Venezuele.”
“Provodimo američke zakone vezane uz naftne sankcije. Uveli smo sankcije određenim subjektima. Idemo na sud, dobijemo nalog i zaplijenimo brodove s naftom i to će se nastaviti”, najavio je Rubio. Dodao je da trenutačno nema američkih snaga na terenu u Venezueli. Prema Rubiju, američki vojnici bili su na terenu “oko dva sata” Predsjednik SAD-a Donald Trump jučer je izjavio kako se njegova administracija ne bi ustručavala poslati kopnene snage ako bi to bilo potrebno.
13:33 MAGA nakon Venezuele gleda prema Grenlandu. Danska poručila: Poštujte granice
Posebno su se ponovno rasplamsale bojazni oko Grenlanda, nakon što su se pripadnici Trumpova MAGA pokreta otvoreno počeli referirati na mogućnost američkog preuzimanja tog teritorija.
NAKON što je SAD jučer zarobio venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će njegova administracija “upravljati Venezuelom” dok se ne provede tranzicija vlasti. Ta je izjava, kao i sama vojna intervencija, potaknula zabrinutost da bi Trump svoju pozornost mogao usmjeriti i na druge dijelove svijeta.
Posebno su se ponovno rasplamsale bojazni oko Grenlanda, nakon što su se pripadnici Trumpova MAGA pokreta otvoreno počeli referirati na mogućnost američkog preuzimanja tog teritorija.
Kontroverzna objava na društvenim mrežama
Dodatne tenzije izazvala je objava Katie Miller, desničarske podcasterice i supruge Stephena Millera, Trumpova moćnog zamjenika šefa osoblja za politiku. Ona je kasno sinoć na društvenoj mreži X podijelila kartu Grenlanda preko koje je bila postavljena američka zastava, uz kratak komentar: “SOON” (“USKORO”).
Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon američke vojne operacije u Venezueli i uhićenja Madura te je u Danskoj doživljena kao provokacija i prijetnja aneksijom.
Reakcija Danske: Očekujemo puno poštivanje teritorijalnog integriteta
Na objavu je reagirao danski veleposlanik u SAD-u Jesper Møller Sørensen, koji je objavu podijelio uz, kako je naveo, “prijateljski podsjetnik” na dugogodišnje obrambene veze dviju zemalja.
“SAD i Danska su bliski saveznici i tako bi trebali nastaviti surađivati. Sigurnost SAD-a ujedno je sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a”, poručio je Sørensen, dodavši da dvije zemlje već blisko surađuju u Arktiku.
Naglasio je i da je Danska u 2025. povećala izdvajanja za obranu na 13,7 milijardi dolara, upravo za sigurnost Arktika i sjevernog Atlantika.
“I da, očekujemo puno poštivanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske”, dodao je.
Trump i Grenland
Grenland je autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, članice Europske unije, s vlastitom vladom. Otok je strateški iznimno važan zbog obrane, ali i potencijalnih mineralnih bogatstava.
Trump je više puta javno izjavio da SAD “mora imati Grenland”, pritom ne isključujući ni uporabu vojne sile. Prošle godine imenovao je guvernera Louisiane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland. Landry je tada zahvalio Trumpu na imenovanju, navodeći da mu je “čast služiti kako bi Grenland postao dio SAD-a”.
Landry je u subotu javno podržao i nasilno svrgavanje Madura, poručivši da Trump “napokon poduzima stvarne korake u ratu protiv droge”.
Američki potpredsjednik JD Vance prošle je godine posjetio američku vojnu bazu Pituffik na Grenlandu te optužio Dansku da ne radi “dovoljno dobar posao” kada je riječ o sigurnosti tog teritorija.
“Ne možete anektirati drugu zemlju”
Danska premijerka Mette Frederiksen i grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen ranije su zajednički poručili da se granice i suverenitet država temelje na međunarodnom pravu.
“To smo već jasno rekli, a sada ponavljamo: ne možete anektirati drugu zemlju. Čak ni uz argument međunarodne sigurnosti”, poručili su.
Iako većina od oko 57.000 stanovnika Grenlanda želi neovisnost od Danske, ankete pokazuju da ne žele postati dio SAD-a. Grenland od 2009. ima pravo jednostrano proglasiti neovisnost.
Američki predsjednik u svibnju je za NBC izjavio da ne isključuje uporabu sile: “Ne isključujem ništa. Trebamo Grenland jako, jako puno”, rekao je Trump, dodajući da je riječ o međunarodnoj sigurnosti.
Zbog sve učestalijih prijetnji, danska vojna obavještajna služba prošlog je mjeseca SAD prvi put označila kao sigurnosni rizik, što se smatra dramatičnom promjenom u transatlantskim odnosima.
Direktorica vojne analize u think-tanku Defense Priorities Jennifer Kavanagh upozorila je da se Trumpove prijetnje više ne mogu olako odbaciti.
“Nije mi više jasno tko bi uopće mogao spriječiti SAD da pošalje nekoliko stotina ili tisuća vojnika na Grenland”, rekla je.
13:10 Vučić: Događaji u Venezueli jasno pokazuju ko vlada svijetom
Nakon akcije SAD-a u Venezueli, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je da međunarodni javnopravni poredak ne funkcionira te najavio značajno jačanje obrambenih kapaciteta Srbije.
U izjavi nakon izvanredno sazvane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) Vučić nije konkretnije kvalificirao američku akciju u kojoj je uhićen venezuelski predsjednik Nicolas Maduro, a – koristeći sintagmu “ovo što se dogodilo u Venezueli”, komentirao je reagiranja europskih dužnosnika.
“Imaju svoje sitne interese, ali ne smiju reći što misle, pošto ne znaju šta će biti s Grenlandom, gdje će opet propasti europsko jedinstvo i sve drugo. I onda točno vidite da nigdje nikakvih principa nema”, rekao je Vučić. Istaknuo je da je “pozicija Srbije jasna”, jer se isto postavila i kad je “počeo rat u Ukrajini” i da želi prijateljstvo sa Sjedinjenim Državama.
Venezueli želi oporavak
“Ali, više je nego jasno da ovdje postoji kršenje međunarodnog javnog prava i problem dominiranja unutarnjeg zakonodavstva nad međunarodnim normama. Želimo prijateljskom narodu Venezuele da se oporave i grade svoju zemlju. Bit će to jako teško”, rekao je Vučić.
Referirajući se na geopolitičke promjene u svijetu, ocijenio je da “Kina raste ekonomski, Rusija vojno, ali Amerika je i dalje dominantna sila”.
Vučić je nakon sjednice VNS istaknuo i da Srbiju “zabrinjava daljnje naoružavanje Prištine, kao i savez (Kosova) s Hrvatskom i Albanijom”, ocijenivši kako “planiraju razvijati kompleksnije sustave”, te da to “Srbija s pažnjom prati” i priprema se za obranu “od onih koji otvoreno upućuju prijetnje”.
Jačanje vojnih kapaciteta
“Vjerujemo da će naša snaga biti dovoljan odvraćajući faktor, i da ćemo ostvariti naš prvi cilj, to je očuvanje mira u Srbiji”, rekao je Vučić. Najavio je i “značajna jačanja vojnih kapaciteta” u narednih godinu i pol dana, ne navodeći detalje.
Poručio je da Srbija “čuva mir ne napadajući nikoga, ali posjedujući veliku odvraćajuću snagu”. Govoreći o energetskoj sigurnosti u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, Vučić je ustvrdio da je “Trump osnovao, sasvim javno, organizaciju za dominaciju SAD-a u sferi energetike u svijetu, gdje god je moguće pa i u Srbiji”.
Nakon odluke američkih vlasti o produljenju licence NIS-u, Vučić očekuje da će “do 15. siječnja stići prvih 85.000 tona nafte (naftovodom Janaf), i da će 18. siječnja” ponovno početi s radom rafinerija NIS-a u Pančevu, kad joj stignu isporuke nafte koja nije iz ruskih izvora.
13:15 Sjeverna Koreja oštro osudila američke napade na Venezuelu
Sjeverna Koreja je oštro osudila američke napade na Venezuelu, nazvavši ih “najtežim oblikom kršenja suvereniteta”. Osuda stiže istog dana kada je Pjongjang lansirao nove balističke projektile.
“Ovaj incident je još jedan primjer koji ponovno jasno potvrđuje odmetničku i brutalnu prirodu Sjedinjenih Država”, navodi se u izjavi glasnogovornika sjevernokorejskog Ministarstva vanjskih poslova. Osuda stiže istog dana kada je Pjongjang lansirao nove balističke projektile, i to baš u vrijeme dok čelnik Južne Koreje započinje državni posjet Kini, ključnom savezniku Sjeverne Koreje.
Iz Pjongjanga su također poručili kako trenutna situacija u Venezueli “uzrokuje katastrofalne posljedice za osiguravanje identiteta strukture regionalnih i međunarodnih odnosa”.
13:17 Papa Lav poziva na poštivanje suvereniteta Venezuele
Papa Lav izrazio je duboku zabrinutost zbog događaja u Venezueli nakon američke vojne intervencije. Pozvao je na put pravde i mira koji jamči suverenitet zemlje i poštuje ljudska prava.
Govoreći tijekom nedjeljnog Angelusa, papa Lav je poručio kako dobro venezuelskog naroda mora prevladati nad svakim drugim razmatranjem. Pozvao je na put pravde i mira koji jamči suverenitet zemlje, osigurava vladavinu prava zapisanu u Ustavu i poštuje ljudska i građanska prava svih te zajednički radi na izgradnji mirne budućnosti suradnje, stabilnosti i harmonije.
Apel za najugroženije
Papa je također uputio apel za najsiromašnije koji pate zbog teške ekonomske situacije u zemlji. Prema podacima MMF-a, gospodarstvo Venezuele palo je na svega 28 posto razine iz 2013. godine, što dodatno produbljuje patnju stanovništva.
Diplomatski napori Vatikana
Papa Lav je još početkom prosinca prošle godine upozorio na moguću američku vojnu intervenciju. Njegova povezanost s problematikom seže i u vrijeme dok je bio biskup Chiclaye u sjevernom Peruu, gdje je više od 20 godina radio na pomoći izbjeglicama i migrantima koji su bježali iz Venezuele.
Prošlog listopada, venezuelski predsjednik Nicholas Maduro pisao je Papi tražeći njegovu pomoć u očuvanju mira. Crkva u Venezueli aktivno radi na mirnom rješavanju napetosti kroz dijalog, a njezin utjecaj prisutan je i u samom Vatikanu. Među najmoćnijim osobama Svete Stolice su venezuelski nadbiskup Edgar Peña Parra, zamjenik za opće poslove Državnog tajništva, te kardinal Pietro Parolin, državni tajnik, koji je godinama služio kao diplomat u Venezue
12:50 Trumpovi planovi za upravljanje Venezuelom i dalje su nejasni
Trump je u subotu rekao da će SAD upravljati tom zemljom dok se ne omogući sigurna, ispravna i razborita tranzicija.
Još uvijek nije jasno na koji način SAD planira upravljati Venezuelom niti tko bi u tome sudjelovao, no Trump je rekao da će to biti timski napor.
Dodao je da je američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao s Delcy Rodríguez, potpredsjednicom Venezuele, koju je u međuvremenu Vrhovni sud Venezuele imenovao privremenom predsjednicom.
Trump je rekao da je Rodríguez izrazila spremnost učiniti što god SAD zatraži.
Rodríguez se kasnije pojavila na državnoj televiziji zahtijevajući oslobađanje Madura, poručivši da je on jedini predsjednik.
Trump je također rekao da nije razgovarao s čelnicom venezuelanske oporbe Maríom Corinom Machadom, za koju je ustvrdio da nema ni potrebnu potporu ni poštovanje u Venezueli da bi postala čelnica zemlje.
Machado je ranije pozvala da vlast preuzme Edmundo González. Ona je tijekom predsjedničkih izbora 2024. mobilizirala potporu Gonzálezu, a rezultati glasovanja koje je objavila njena stranka sugerišu da je on pobijedio uvjerljivom većinom.
12:30 SDP kritikuje izostanak jasnog stava Vlade o vojnoj intervenciji u Venezueli
Stranka ljevice upozorava da relativizacija nasilja i vojne agresije otežava suradnju suverenih država te stvara prostor za eskalaciju autoritarnih sukoba.
U današnjem svijetu opasno su se pomaknule granice onoga što se smatra prihvatljivim u međunarodnim odnosima. Nasilje i vojna agresija sve se češće relativiziraju i opravdavaju navodnim višim ciljevima, bez poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava i povelje UN-a. U slučaju zarobljavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura potrebno je postaviti ključno pitanje: tko određuje što je viši cilj i s kojim pravom, pitaju u priopćenju.
Kojem Trumpu vjerovati?
Možemo, kažu, vjerovati da predsjednik Donald Trump želi da svijet bude bolje mjesto i da je upravo on svim svojim živim bićem posvećen tome da ljudima Venezuele donese demokraciju. No, dodaju, jednako je legitimno pitati se nije li pravi motiv kontrola resursa, poput nafte, te širenje političke i ekonomske moći bez obzira na posljedice.
Kojem Trumpu vjerujemo, onom koji želi mir i dobro ili onom koji želi zgrtati moć i bogatstvo bez obzira na cijenu i posljedice? Dvojbe o stvarnim motivima pojačava i relativno nedavna izjava potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea koji je rekao da ne možemo ignorirati želje predsjednika Trumpa da SAD stekne kontrolu nad Grenlandom.
Izostanak jasnog stava
Time se otvara opasna logika prema kojoj se teritoriji i suverenitet država promatraju kao pitanje volje moćnijeg, a ne međunarodnog prava. Upravo zato, ističe SDP, zabrinjava izostanak jasnog i principijelnog stava Vlade RH kao i suzdržanost Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje opravdava američku intervenciju pozivanjem na nedostatak demokratskog legitimiteta režima u Venezueli.
Nažalost, sličan oprez pokazuje i EU, u kojoj presudan politički utjecaj imaju europski pučani, u čiju političku obitelj pripada i HDZ. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ti isti akteri primijeniti slične kriterije ako se sljedeća američka intervencija bude odnosila na Grenland, ističe u priopćenju SDP.
Međunarodno pravo
Skreću pozornost na reakciju američkog senatora Bernieja Sandersa, koji je upozorio da je predsjednik Trump ovom akcijom prekoračio svoje ustavne ovlasti i djelovao mimo Kongresa. To je suština problema: donošenje odluka o ratu i miru bez demokratske kontrole. Nažalost, ekstremizam ima sve više svojih poklonika i u Europi, pa i u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju.
SDP smatra da Hrvatska mora imati jasan, suveren i principijelan stav. Poštivanje međunarodnog prava, multilateralizma i demokratskih procedura ne smije biti selektivno niti podređeno interesima velikih sila. Zatvaranje očiju pred nasiljem danas znači prihvaćanje još većeg nasilja sutra.
To je granica koju odgovorna politika mora jasno povući. U suprotnom svijet će sve više postati poprište sukoba autoritarnih sila, a sve manje prostor suradnje suverenih država, ističu u priopćenju.
12:20 Dugi redovi u ljekarnama i na benzinskim crpkama u Caracasu
Dugi redovi formirali su se u ljekarnama i na benzinskim crpkama u glavnom gradu Caracasu u subotu nakon američkih zračnih napada na više pokrajina u Venezueli.
Ranije u subotu, vlada Venezuele optužila je SAD za napad na civilne i vojne objekte u više pokrajina i proglasila izvanredno stanje na nacionalnoj razini.
Američki predsjednik Donald Trump kasnije je potvrdio napad “velikih razmjera”, dodajući da su Maduro i njegova supruga “uhvaćeni i avionom izbačeni iz zemlje” te da su na putu za SAD, gdje će se suočiti sa suđenjem.
Pozadina napada
Napadi su uslijedili nakon višemjesečnog rastućeg pritiska SAD-a na Madura, kojega Washington optužuje za umiješanost u trgovinu drogom. Venezuelanski čelnik negirao je te tvrdnje i izrazio spremnost za razgovore.
11:45 Kamala Harris: “Američka intervencija u Venezueli bila je nezakonita i nerazumna”
Bivša potpredsjednica SAD-a Kamala Harris objavila je na društvenoj mreži X da su američke akcije u Venezueli bile nezakonite i nerazumne te da ne čine Ameriku sigurnijom, jačom ni pristupačnijom.
“To što je Maduro brutalan i nelegitiman diktator ne mijenja činjenicu da je ova akcija bila i nezakonita i nerazumna. Ovaj film smo već gledali. Ratovi za promjenu režima ili zbog nafte predstavljaju se kao snaga, a završavaju kaosom, dok cijenu plaćaju američke obitelji.
Američki narod to ne želi i umoran je od toga da ga se obmanjuje. Ovo nije riječ ni o drogi ni o demokraciji. Riječ je o nafti i želji Donalda Trumpa da glumi regionalnog moćnika. Da mu je doista stalo do ičega od toga, ne bi pomilovao osuđenog narko-trgovca niti marginalizirao legitimnu oporbu u Venezueli dok istodobno sklapa dogovore s Madurovim poslušnicima.
Predsjednik izlaže vojnike riziku, troši milijarde, destabilizira regiju, a pritom ne nudi nikakvo pravno uporište, nikakav izlazni plan ni ikakvu korist za građane kod kuće”, napisala je.
11:20 Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro i njegova supruga Cilia Flores prebačeni su u New York nakon opsežne američke vojne operacije u Venezueli.
Maduro je smješten u pritvorski centar u Brooklynu, gdje čeka suđenje po optužbama za trgovinu drogom i oružjem, dok je američki predsjednik Donald Trump poručio da će SAD voditi zemlju do prijenosa vlasti i preuzeti kontrolu nad golemim venezuelanskim rezervama nafte.
U međuvremenu, Vrhovni sud Venezuele imenovao je potpredsjednicu Delcy Rodríguez vršiteljicom dužnosti predsjednice, a među Venezuelancima vladaju pomiješani osjećaji radosti, nade, ali i tjeskobe.
Britanski premijer ne želi osuditi američku akciju u Venezueli
Britanski premijer Keir Starmer našao se pod pritiskom oporbenih stranaka koje traže da osudi nedavnu vojnu akciju Sjedinjenih Američkih Država u Venezueli. Starmer je dosad odbijao to učiniti, zbog čega se suočio s optužbama da podilazi administraciji Donalda Trumpa kako bi očuvao dobre ekonomske i sigurnosne odnose s Washingtonom.
“Situacija se brzo razvija”
Gostujući u nedjeljnoj emisiji BBC-ja Starmer je izravno upitan hoće li osuditi američki napad na suverenu državu.
“Želim prikupiti sve relevantne činjenice, a trenutno jednostavno nemamo potpunu sliku – situacija se brzo razvija”, rekao je premijer. Pritom je potvrdio kako Velika Britanija nije sudjelovala u američkoj vojnoj operaciji.
Čekaju se razgovori sa saveznicima
Vođa laburista naglasio je kako prije daljnjih komentara treba razgovarati s američkim predsjednikom Trumpom i drugim saveznicima Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako je za sebe rekao da je “doživotni zagovornik međunarodnog prava”, ponovio je kako ne želi osuditi napad jer “želi osigurati da ima sve činjenice” na raspolaganju.
10:55 Analitičar: Trump je operacijom u Venezueli pokazao tko je šerif
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić analizirao je američku akciju u Venezueli i uhićenje Madura kao demonstraciju moći Washingtona, motiviranu naftom, koja je ujedno i poruka Kremlju i Pekingu.
Demonstracija američke moći
Avdagić ističe kako je brzina uklanjanja Madura s vlasti iznenadila i saveznike i protivnike Sjedinjenih Država. “Ovo je bila spektakularna operacija. Toliko brzo uklanjanje Madura iznenadilo je i saveznike i protivnike Sjedinjenih Država”, rekao je, dodajući da se radi o čistoj demonstraciji američke vojne nadmoći.
Prema njegovu mišljenju, time je potvrđeno tko danas ima vodeću ulogu u svijetu. “Sviđalo se to nekome ili ne, Donald Trump trenutno djeluje upravo u toj ulozi. Razlika je u tome što on pokazuje vrlo malo strpljenja i često zaobilazi klasične diplomatske mehanizme”, ističe Avdagić.
Stvarni interesi
Iako ne isključuje borbu protiv trgovine drogom kao jedan od motiva, Avdagić naglašava da su ključni interesi ekonomske prirode. “Nafta i rudna bogatstva sigurno su jedan od glavnih razloga. Prije dolaska Huga Cháveza velik dio resursa bio je u rukama američkih kompanija.
Nacionalizacija je smanjila proizvodnju i stvorila režimski sustav koji je od toga dobro živio”, pojasnio je. Danas Venezuela proizvodi tek trećinu nafte u odnosu na razdoblje prije Chávezova dolaska, što je drastično smanjilo državne prihode, ali ne i standard privilegiranog kruga bliskog vlasti.
Upravljanje Venezuelom
Najave američkog predsjednika o privremenom upravljanju Venezuelom do uspostave stabilne tranzicije Avdagić smatra iznimno problematičnima. “Iskreno, teško je zamisliti kako bi to u praksi funkcioniralo. To otvara prostor usporedbama s Irakom”, upozorava.
Kao posebnu opasnost ističe milijune naoružanih pripadnika raznih milicija odanih starom režimu. “Ti ljudi to neće tek tako prihvatiti. Jedini način za relativno mirnu tranziciju jest politički dogovor svih ključnih aktera”, dodaje.
Avdagić također primjećuje da Trump u svojim istupima gotovo ne spominje oporbenog predsjednika, kojeg dio zapadnih država priznaje. “To je dodatni problem. Trump često izlazi s bombastičnim najavama koje kasnije potpuno nestanu iz fokusa, poput ideje ‘Gaza Rivijere’. Zato treba biti oprezan i vidjeti što će se doista provesti”, kaže.
Kršenje međunarodnog prava i opasni presedani
Reakcije na američku intervenciju očekivano su podijeljene. Saveznici Venezuele, poput Rusije i Kine, oštro su osudili napad. “Rusija, koja vodi brutalnu agresiju na Ukrajinu, sada osuđuje kršenje međunarodnog prava. To je svijet u kojem živimo”, ocjenjuje Avdagić.
On otvoreno kaže da je operacija sporna s aspekta međunarodnog prava. “Ovo jest kršenje međunarodnog prava i to treba jasno reći. Problem nastaje kada se isti kriteriji ne primjenjuju dosljedno”, navodi. Argument borbe protiv narkokartela smatra neutemeljenim.
“Da, narkokarteli postoje i u Venezueli, ali ona nije najveći izvor droge i nije glavno tržište za SAD, nego za Europu. Štoviše, kaotične situacije često pogoduju takvim skupinama, a ne obrnuto”, zaključuje.
Poruka Kremlju i preslagivanje moći
Avdagić ističe da se u javnosti povlače paralele između Trumpovih poteza u Venezueli i Putinovih u Ukrajini, pri čemu je nafta ključni faktor. “Venezuela ima oko 20 posto svjetskih rezervi nafte. Kada to stavite u kontekst, mnoge stvari postaju jasnije”, kaže.
Razlika između dvojice vođa, dodaje, ovisit će o daljnjim koracima. “Ako američke snage doista stupe na tlo Venezuele, preuzmu upravljanje i ondje ostanu, tada se ta razlika opasno smanjuje. Ako pak organiziraju izbore i povuku se, onda se ona drastično povećava”, ocjenjuje.
Smatra da američka akcija ozbiljno zabrinjava Moskvu jer je pao još jedan režim koji je bio ruski saveznik. “Vidjeli smo Siriju, vidjeli smo Nagorno-Karabah, a sada i Venezuelu. To su jasni signali”, rekao je.
Ukrajina, izgovori i podijeljena EU
Analitičar smatra da je brzi pad Madura ujedno i simbolička pljuska za Vladimira Putina. Podsjeća da su ruske snage na početku rata pokušale brzo slomiti Ukrajinu, ali u tome nisu uspjele. Na pitanje o ulozi Europske unije u novoj raspodjeli moći, Avdagić je bio izravan: “Europska unija nema zajedničku, stvarnu vojnu politiku.
Svaka država vodi svoju”. Upravo zbog toga su, kaže, reakcije na intervenciju u Venezueli unutar EU podijeljene, od osude do otvorene potpore, što potvrđuje da zajedničkog europskog odgovora neće biti.
10:35 Kakva god budućnost čeka Venezuelu, nafta će vjerojatno igrati ključnu ulogu
Donald Trump jasno je dao do znanja da želi da Sjedinjene Američke Države dobiju pristup venezuelanskim naftnim poljima.
Procjenjuje se da venezuelanske rezerve nafte premašuju 300 milijardi barela, što ih čini najvećima na svijetu.
Riječ je ponajprije o ekstra teškoj sirovoj nafti čije je vađenje skupo i tehnički zahtjevno, no unatoč tome Venezuela ostaje peti najveći svjetski izvoznik nafte.
Trenutačna proizvodnja unatoč političkim napetostima
Čak i uz sve veći broj američkih ratnih brodova raspoređenih u Karipskom moru, prošlog je mjeseca i dalje gotovo milijun barela dnevno otpremano u Kinu, južnu Europu i SAD.
Proizvodnja je posljednjih godina bila ozbiljno pogođena političkim nemirima. Osim toga, državna naftna i plinska kompanija Petróleos de Venezuela desetljećima se suočava sa štrajkovima i optužbama za loše sigurnosne standarde.
Uzajamne optužbe SAD-a i Venezuele
SAD optužuje predsjednika Madura da je novac od nafte koristio za financiranje trgovine drogom, dok Maduro Washington optužuje da želi preuzeti kontrolu nad naftnim rezervama njegove zemlje.
Naftna polja zasad, čini se, nisu pretrpjela štetu u zračnim napadima, no kakav god ishod budućnost donijela Venezueli, njezina će naftna industrija gotovo sigurno imati presudnu ulogu.
09:28 Gdje je sada Maduro i što ga čeka dalje?
Nakon uhićenja u Venezueli, Nicolás Maduro je američkim helikopterom prebačen iz Caracasa na američki ratni brod USS Iwo Jima, gdje je i snimljen na fotografiji koju je Donald Trump objavio na društvenoj mreži Truth Social.
Zatim je preko Kube prevezen u New York.
Dolazak u Sjedinjene Američke Države
Po dolasku u New York, Maduro je odveden u urede američke Agencije za suzbijanje droge (DEA). Nakon toga je iz ureda DEA-e na Manhattanu prebačen u Metropolitan Detention Center u Brooklynu.
Venezuelanski predsjednik trebao bi se pojaviti pred sudom zbog optužbi za trgovinu drogom i oružjem, a to bi se moglo dogoditi već u ponedjeljak.
Maduro je ranije odbacivao optužbe da je vođa narkokartela.
09:25 Žena opisala trenutak kada su SAD pogodile njezin dom u Caracasu
Yanire Lucas živi u Caracasu, u kući koja se nalazi tik uz venezuelansku vojnu bazu.
Nakon što su američki napadi u ranim jutarnjim satima u subotu pogodili bazu, kaže da je njezina obitelj ostala u stanju potpunog užasa.
“Doživjeli smo strašno iskustvo”, rekla je Lucas.
“Sve je počelo u 1:50 ujutro, kada smo čuli prvu eksploziju. Bila je jako glasna. Ustali smo i sklonili se već tijekom te prve eksplozije, koja je bila toliko snažna da smo odmah osjetili prva oštećenja na kući. Vidite da je potpuno uništena”, opisuje.
Pokazujući na razbijeni prozor, Lucas je dodala: “Ovaj dio je najviše stradao jer se eksplozija dogodila točno ovdje, ispred kuće. Ne znam što je palo, ali udarni val bio je izuzetno snažan i razbio je sve prozore.”
Lucas je rekla da je ono što se događa “bez presedana”. Za Associated Press izjavila je da je rođena tu.
“Ovo je nešto dosad neviđeno, zastrašujuće iskustvo, i još uvijek smo u stanju uznemirenosti”, dodala je.
“Sada ne znamo što učiniti – ostati kod kuće kako bismo bili sigurni ili izaći potražiti hranu?”, pita se
09:20 “Pojačana američka vojna prisutnost uz Venezuelu vjerojatno će se zasad zadržati”, kaže umirovljeni general
Vojna prisutnost koju su Sjedinjene Američke Države od prošle godine izgradile uz obalu Venezuele vjerojatno će ostati na snazi kao dio politike “mrkve i batine”, izjavio je za CNN umirovljeni general-bojnik australske vojske.
SAD je posljednjih mjeseci u regiju poslao ratne brodove i borbene zrakoplove kako bi pojačao pritisak na predsjednika Nicolása Madura. U sklopu, kako su naveli, protunarkotičke kampanje, američke snage izvele su napade na desetke navodnih brodova za krijumčarenje droge te blokirale naftne tankere pod sankcijama koji su ulazili u Venezuelu i izlazili iz nje.
Čak i nakon uhićenja Madura i njegove supruge, umirovljeni general-bojnik Mick Ryan smatra da je malo vjerojatno da će SAD odmah smanjiti svoju vojnu prisutnost.
“Administracija Donalda Trumpa očito želi da preostala vlada u Venezueli surađuje s njima”, rekao je.
“Jedan od načina da se to osigura jest zadržavanje snažne vojne prisutnosti na moru i poruka: ‘Radije bismo koristili mrkvu, ali batina je i dalje tu ako zatreba'”, dodao je.
09:17 Trumpova promjena režima u Venezueli veliko je odstupanje od MAGA agende
Odluka Donalda Trumpa da vojno intervenira u Venezueli i uhapsi predsjednika Madura predstavlja dramatičan zaokret u njegovoj vanjskoj politici i izaziva oštre kritike unutar SAD-a.
Trumpova vizija, predstavljena na konferenciji za novinare, otvara vrata daljnjim vojnim akcijama, miješanju u politiku i naftnu industriju Venezuele te čak i slanju vojnika na teren, raspoređivanja kojeg se američki predsjednici klone zbog straha od otpora javnosti.
“Vodit ćemo zemlju dok ne budemo mogli provesti sigurnu, ispravnu i razboritu tranziciju”, najavio je Trump, ne precizirajući koliko je daleko spreman ići u preuzimanju kontrole nad zemljom u kojoj Madurovi najbliži suradnici, čini se, i dalje drže vlast.
Zaboravljena obećanja
Ironično, Trump je prošle godine, na inauguraciji svog drugog mandata, poručio pristašama: “Naš uspjeh nećemo mjeriti samo bitkama koje dobijemo, već i ratovima koje okončamo, a možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo.”
Od tada je, međutim, odobrio bombardiranje ciljeva u Siriji, Iraku, Iranu, Nigeriji, Jemenu i Somaliji, uništio desetke navodnih brodova s drogom te uputio prikrivene prijetnje Grenlandu i Panami. Noćni napad na Venezuelu njegova je najagresivnija vojna akcija do sada.
U napadima na Caracas i druge dijelove zemlje uhićeni su predsjednik Nicolas Maduro i njegova supruga, koji će se suočiti s optužbama za trgovinu drogom u New Yorku. Ovi su potezi u suprotnosti s nadama dijela republikanaca da će se predsjednik usredotočiti na domaće probleme birača, pristupačnost, zdravstvo i gospodarstvo.
Sam Trump je na konferenciji za novinare ustvrdio da je intervencija u Venezueli u skladu s njegovom politikom “Amerika na prvom mjestu”. “Želimo se okružiti dobrim susjedima. Želimo se okružiti stabilnošću. Želimo se okružiti energijom”, rekao je, aludirajući na goleme venezuelanske rezerve nafte.
Unutarnje kritike
Politički ulozi rastu, što potvrđuje i objava zastupnice Marjorie Taylor Greene, republikanke koja je prekinula s Trumpom zbog odstupanja od retorike “Amerika na prvom mjestu”. Najavljujući ostavku u Kongresu, napisala je: “Ovo je ono što su mnogi u MAGA-i mislili da su glasali da se okonča. Kako smo se samo prevarili.”
Trumpova zaokupljenost vanjskom politikom daje gorivo demokratima uoči ključnih međuizbora za Kongres u studenom, gdje bi kontrola nad oba doma mogla ovisiti o ishodu tek nekoliko utrka. “Da budem jasan, Maduro je nelegitiman diktator, ali pokretanje vojne akcije bez odobrenja Kongresa, bez federalnog plana za ono što slijedi, je nepromišljeno”, poručio je vođa manjine u Senatu, Chuck Schumer.
Iako je Trump radio na okončanju sukoba u Ukrajini i Gazi, vojne akcije povijesno nose veći politički rizik. Ankete su još u studenom prošle godine pokazivale da je potencijalna američka vojna akcija u Venezueli izrazito nepopularna – tek je svaki peti Amerikanac podržavao upotrebu sile za svrgavanje Madura.
Podjele među republikancima
Unutar Republikanske stranke, Trumpov glavni diplomat i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio pokušavao je u subotu rano ujutro ublažiti protivljenje vojnoj akciji. Mike Lee, istaknuti senator libertarijanskih stavova, isprva je bio skeptičan, no nakon razgovora s Rubiom na društvenoj mreži napisao je kako je zaključio da je operacija vjerojatno unutar predsjednikovih ovlasti.
S druge strane, česti Trumpov kritičar, republikanski zastupnik Thomas Massie, oštro je reagirao. Napisao je da Trumpova prijetnja daljnjim napadima “nimalo ne izgleda dosljedno” Rubijevim uvjeravanjima.
“Da je ova akcija ustavno ispravna, državni odvjetnik ne bi tvitao da su uhitili predsjednika suverene zemlje i njegovu suprugu zbog posjedovanja oružja kršeći američki zakon o vatrenom oružju iz 1934. godine”, dodao je Massie u drugoj objavi.
Historija se ponavlja?
Za predsjednika koji se često suprotstavljao republikanskim “neokonzervativcima”, Trumpova vanjska politika pokazuje zapanjujuće sličnosti s onom njegovih prethodnika. Godine 1983. Ronald Reagan napao je Grenadu tvrdeći da je tamošnja vlada nelegitimna, što je isti argument koji Trump koristi za Madura.
Šest godina kasnije, George H. W. Bush napao je Panamu kako bi svrgnuo diktatora Manuela Noriegu, koji je, poput Madura, bio tražen u SAD-u zbog optužbi za trgovinu drogom. Elliott Abrams, koji je bio izaslanik za Venezuelu u Trumpovom prvom mandatu, smatra da predsjednik ne preuzima velik politički rizik “dok god američki vojnici ne ginu”.
Ipak, priznaje: “Ne znam što znači voditi Venezuelu.” “Ali učinio je pravu stvar uklonivši Madura”, rekao je Abrams. “Pitanje je hoće li učiniti pravu stvar podržavajući demokraciju u Venezueli.”
Brett Bruen, bivši savjetnik u administraciji Baracka Obame, upozorava da bi se SAD sada mogao uplesti u nadzor složenog tranzicijskog procesa. “Ne vidim kratku verziju ove priče”, rekao je Bruen. “SAD će se zaplesti u Venezueli, ali će se također morati nositi s novim problemima vezanim uz njene susjede.”
09:15 Maduro u ponedjeljak pred sudom
Optužen po raznim tačkama optužnice, uključujući zavjeru narkoterorizma, Maduro će se u ponedjeljak prvi put pojaviti na saveznom sudu na Manhattanu, najavio je dužnosnik ministarstva pravosuđa.
U optužnici se navodi kako su Maduro i njegovi saveznici pretvorili venezuelske institucije u žarište korupcije koju pokreće trgovina drogom, a sve za vlastitu korist. Prema optužnici američkog Ministarstva pravosuđa, venezuelski državni vrh desetljećima je bio uključen u masovni šverc droge.
Dugogodišnje zlouporabe vlasti
“Više od 25 godina, čelnici Venezuele zloupotrebljavali su svoje položaje javnog povjerenja i korumpirali nekad legitimne institucije kako bi uvezli tone kokaina u Sjedinjene Države”, navodi se u optužnici.
Kao glavni organizator označen je upravo Maduro.
08:48 “Kao na vlaku smrti”: Venezuelanka nakon što je vidjela Madura u američkom pritvoru
Prizori venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura s lisicama na rukama na američkom tlu podsjetili su Niurku Melendez i na burnu prošlost njezine domovine, ali i na “svjetlo na kraju tunela”, rekla je jedna Venezuelanka za CNN.
“To je kao vožnja vlakom smrti. Toliko emocija u isto vrijeme”, rekla je Melendez, suosnivačica organizacije Venezuelans and Immigrants Aid, njujorške skupine koja pomaže venezuelanskim tražiteljima azila.
“U mojoj zemlji još uvijek ima političkih zatvorenika. Još uvijek ima ljudi koji žive u strahu”, dodala je. “Ali barem postoji svjetlo na kraju tunela koje nam daje nadu.”
Melendez je dodala da Madurino uhićenje za nju znači “pravdu”, korak koji je nužan prije nego što venezuelanski narod može početi obnavljati svoju zemlju.
“Naša je zemlja u kaosu. Izgubili smo svoju državu i sada ponovno pokušavamo složiti dijelove… Znam da će to biti izuzetno složen i težak zadatak”, rekla je.
08:45 Hapšenje Madura izazvalo probleme u zračnom prometu na Karibima
Američka vojna operacija u kojoj je uhapše predsjednik Venezuele Nicolás Maduro izazvala je haos u zračnom prometu i otkazivanje stotina letova, ostavljajući brojne turiste zarobljene na Karibima.
Stotine otkazanih letova
Otkazani su letovi za i iz Portorika, Djevičanskih otoka, Arube i više od desetak drugih odredišta u Malim Antilima sjeverno od Venezuele. Prema podacima stranice FlightRadar24.com, jučer nijedan zrakoplov nije prelijetao Venezuelu. Zrakoplovne tvrtke ukinule su naknade za promjenu karata putnicima koji su morali odgoditi svoja putovanja.
Američki ministar prometa Sean Duffy jučer navečer je izjavio da će ograničenja biti ukinuta u ponoć po lokalnom vremenu te da će se zračni promet normalizirati danas. Southwest Airlines je priopćio da je dodao šest dodatnih povratnih letova za Portoriko u nedjelju i još osam u ponedjeljak kako bi se putnici mogli vratiti kući s odmora. Dodali su i dva leta za Arubu u nedjelju.
Zračna luka Queen Beatrix na Arubi, popularnom odredištu za američke turiste udaljenom svega 24 kilometra od obale Venezuele, očekuje povratak u normalu tijekom nedjelje nakon dana prepunog otkazivanja zbog kojih su brojni putnici ostali zarobljeni.
Posljedice sukoba
Premijerka Barbadosa, Mia Mottley, na tiskovnoj je konferenciji izjavila kako su “posljedice sukoba bile iznimno ometajuće za obje naše ulazne točke”, misleći pritom na zračnu i pomorsku luku iz koje isplovljavaju kruzeri.
U Portoriku, Lou Levine, njegova supruga i njihovo troje djece trebali su se jučer ujutro vratiti u Washington, no probudila ih je vijest o otkazanom letu. Razlog su saznali tek kada je provjerio vijesti na mobitelu. Nakon što su satima pokušavali dobiti JetBlue, zrakoplovna tvrtka im je ponudila novi let tek za sedam dana.
08:25 Malezija oštro protiv američke intervencije: Protivimo se uporabi sile
Ministarstvo vanjskih poslova Malezije u svojoj je reakciji upotrijebilo oštar ton, poručivši da se protivi svim oblicima stranog uplitanja u unutarnje poslove drugih država, kao i prijetnji ili uporabi sile.
08:20 Japan podržao američku intervenciju i ponudio pomoć za obnovu demokracije u Venezueli
Japansko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je na američke napade i intervenciju ponovivši svoj stav kao zemlje članice skupine G7 te ponudivši potporu u cilju obnove demokracije i stabilizacije situacije u Venezueli.
08:15 Kina pozvala SAD da odmah oslobodi Madura i njegovu suprugu
Kina je pozvala Sjedinjene Američke Države da odmah oslobode venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu, koji se nalaze u pritvoru u SAD-u nakon što su ih američke snage odvele iz glavnog grada Venezuele, Caracasa.
“Kina poziva SAD da osigura osobnu sigurnost predsjednika Madura i njegove supruge, da ih odmah oslobodi, prekine pokušaje podrivanja venezuelanskog režima te da problem riješi dijalogom i pregovorima”, stoji u priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Šok u Pekingu
Peking je ranije poručio da je duboko šokiran i snažno osuđuje otvorenu uporabu sile SAD-a protiv suverene države.
08:10 Objavljene nove fotografije, prikazuju posljedice američkih napada na Fuerte Tiunu
Fotografije koje kruže društvenim medijima, a njihovu autentičnost potvrdio je CBS, prikazuju posljedice američkih napada na Fuerte Tiunu.
Fuerte Tiuna, najveći vojni kompleks u Venezueli, mjesto je gdje su Nicolás Maduro i njegova supruga zarobljeni u svom domu, izjavio je čelnik vladajuće stranke u Venezueli Nahum Fernández, prenosi Associated Press.
Na snimkama se vide izgorjela vozila i teško oštećeni objekti
08:05 Gabriel Borić: Poštivanje suvereniteta je crvena linija, SAD ju je prešao u Venezueli
Čileanski predsjednik Gabriel Borić snažno je osudio napad SAD-a na Venezuelu i najavu o preuzimanju izravne kontrole nad teritorijem te južnoameričke zemlje.
“Poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država predstavlja crvenu liniju koja se ni pod kojim uvjetima ne smije prijeći. Danas je to Venezuela, sutra bi to mogla biti bilo koja druga zemlja”, izjavio je iz palače La Moneda, sjedišta čileanske vlade u Santiagu de Chileu.
Borić, koji je hrvatskih korijena, tijekom svoje četiri godine na vlasti bio je jedan od najglasnijih kritičara venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura.
“Suverenitet nije puka formalnost, već bitno jamstvo koje štiti zemlje od vanjskih sila i zakona najjačeg”, rekao je.
Borićeva konferencija za novinare održana je nekoliko minuta nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će njegova administracija upravljati Venezuelom tijekom prijelaznog razdoblja i da će američke tvrtke dolaziti u tu zemlju kako bi vadile naftu.
Upozorenje
“Prijetnja jednostrane vanjske kontrole nad njezinim prirodnim ili strateškim resursima predstavlja ozbiljno kršenje načela teritorijalnog integriteta i ugrožava sigurnost, suverenitet i stabilnost svih država u regiji. Ako to mogu učiniti tamo, zašto to ne bi mogli učiniti negdje drugdje u budućnosti?”, upitao je Borić.
Smatra da je agresija na Venezuelu “dio alarmantnog geopolitičkog konteksta u kojem sila sve više zamjenjuje pravila kao mehanizam za rješavanje međunarodnih sukoba”.
“Normalizacija ove logike narušava multilateralni sustav, slabi demokraciju globalno i izlaže sve zemlje, posebno one s manjom relativnom moći, jednostranim odlukama nametnutim vojnom silom”, dodao je Borić koji se pojavio uz nekoliko svojih ministara.
Poziv UN-u
Borić je pozvao Ujedinjene narode da preuzmu “aktivnu i neposrednu ulogu” u krizi te je naznačio da njegova vlada nadzire čileanske granice “u iščekivanju mogućeg povećanja migracijskih tokova iz Venezuele u Čile”.
Prije dva tjedna Borić je poražen na predsjedničkim izborima.
08:00 Hegseth: Venezuela je potpuna suprotnost invaziji na Irak
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da je uklanjanje čelnika Venezuele s vlasti, zajedno s planovima da SAD privremeno upravlja tom zemljom, potpuna suprotnost američkoj invaziji na Irak.
U razgovoru za CBS News rekao je da je Donald Trump predsjednik od akcije te da je politika hvatanja Nicolása Madura bila hrabra i odlučna.
“U ovom opasnom svijetu nema mira bez snage”, dodao je Hegseth.
Hegseth, kojeg se naziva i ministrom rata, pohvalio je vojnu operaciju u Venezueli, nazvavši je dobro isplaniranom i dobro izvedenom.
Odbacio je svaku usporedbu s američkom invazijom na Irak, koja je dovela do pobune, nasilja i nestabilnosti, a potom i do povlačenja američkih snaga.
“Ovo je potpuna suprotnost. Desetljećima smo ulagali goleme resurse, plaćali krvlju i nismo dobili ništa zauzvrat u ekonomskom smislu, a predsjednik Trump sada okreće priču”, rekao je.
“Kroz strateško djelovanje možemo osigurati pristup dodatnom bogatstvu i resursima, omogućujući jednoj zemlji da to oslobodi, bez potrebe da se prolije američka krv”, dodao je.
07:55 Nova fotografija Madura u pritvoru
Pojavila se fotografija koja prikazuje Nicolása Madura s lisicama na rukama nakon što je ispraćen iz zrakoplova, okružen agentima američke Agencije za suzbijanje droga (DEA) i službe Homeland Security Investigations.
Američki partner Sky Newsa, NBC News, došao je u posjed snimke koja prikazuje zarobljenog venezuelanskog čelnika u svijetloplavoj majici s kapuljačom, dok ga okružuju američki dužnosnici.
Na društvenoj mreži X pojavile su se i druge fotografije, koje zasad nisu potvrđene, a na kojima se čini da Maduro sjedi na stolici okružen agentima.
Na tim snimkama izgleda kao da ima lisice na rukama ispred tijela te pozira s podignutim palcem. Na jednoj od fotografija stoji ispred zrakoplova, nedugo nakon slijetanja u New York.
Na svim tim fotografijama Maduro nosi istu svijetloplavu majicu s kapuljačom, tamnoplavu trenirku, bijele čarape i natikače.
07:45 Vrhovni sud Venezuele odredio Rodríguez privremenom predsjednicom
Ustavno vijeće Vrhovnog suda Venezuele je naložilo da potpredsjednica Delcy Rodríguez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice zemlje u odsutnosti Nicolása Madura, koji je uhapšen jučer rano ujutro u operaciji američkih snaga.
U sudskoj presudi stoji da će Rodríguez preuzeti “dužnost predsjednika Bolivarske Republike Venezuele, kako bi se jamčio administrativni kontinuitet i sveobuhvatna obrana nacije”.
U presudi se dodaje da će sud raspravljati o tom pitanju kako bi “odredio primjenjivi pravni okvir za jamčenje kontinuiteta države, upravljanja vladom i obrane suvereniteta uslijed prisilne odsutnosti predsjednika Republike”.
Rodriguez rekla da je Maduro jedini predsjednik zemlje
Delcy Rodrigues rekla je jučer da je Nicolas Maduro jedini predsjednik Venezuele, nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je položila prisegu pošto je Maduro odveden iz zemlje u američkoj vojnoj operaciji.
07:40 Prosvjedi i kritike u SAD-u
Vojna akcija izazvala je prosvjede diljem SAD-a. U gradovima poput Washingtona, New Yorka i Los Angelesa, prosvjednici su nosili transparente s natpisima “Nema rata u Venezueli” i “SAD, ruke dalje od Latinske Amerike”. “Sve što Sjedinjene Države vide su dolarski znakovi”, rekao je jedan od organizatora prosvjeda u Los Angelesu.
Demokratski zastupnik Jake Auchincloss oštro je kritizirao operaciju. “Ovo je krv za naftu. Nema nikakve veze s trgovinom drogom… Ovo je uvijek bilo o činjenici da Venezuela ima najveće svjetske rezerve nafte”, rekao je za CNN. Demokrati u Zastupničkom domu najavili su hitan sastanak, a čelnici Hakeem Jeffries i Chuck Schumer zatražili su brifing od administracije, ističući da za napad nije traženo odobrenje Kongresa.
Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je za CBS News da će SAD “kontrolirati što će se sljedeće dogoditi” u Venezueli, ali je kasnije dodao da će odluka biti “u rukama Venezuelanaca”. Na pitanje radi li se o slobodi ili nafti, odgovorio je: “Sloboda, sigurnost, prosperitet”. U međuvremenu, američki ministar prometa Sean Duffy objavio je da će se letovi iznad karipskog zračnog prostora, koji su bili obustavljeni, nastaviti od ponoći.
07:30 Maduro u New Yorku
Nicolás Maduro stigao je helikopterom na Manhattan, nakon čega je u konvoju prebačen u pritvorski centar (MDC) u Brooklynu, zloglasni zatvor opisan kao “odvratan” s “užasavajućim” uvjetima. U njemu su boravili i pjevač R. Kelly, Ghislaine Maxwell te Sam Bankman-Fried.
Bijela kuća objavila je video na kojem se vidi kako Maduro s lisicama na rukama, u pratnji agenata DEA-e, pokušava govoriti engleski, govoreći “Good night” i “Happy New Year”.
Pravni analitičar CNN-a Elie Honig izjavio je da se vrhunski odvjetnici već bore za priliku da zastupaju Madura. Slučaj je, kako kaže, “izuzetno visokog uloga”, “masovno visokoprofilan”, a Maduro je “očito vrlo bogata osoba koja može platiti vrhunsku cijenu za svoj obrambeni tim”.
07:20 Trumpov plan i podijeljena oporba
Dok je venezuelanska oporba u prvim trenucima slavila, izjavom “Venezuelanci, stigao je čas slobode” nobelovke Maríje Corine Machado, situacija se zakomplicirala nakon Trumpove konferencije za novinare. Machado je pozvala da se za predsjednika hitno postavi Edmundo González Urrutia, kojeg većina zapadnih vlada smatra pobjednikom izbora 2024. godine. Međutim, Trump je izjavio da nije bio u kontaktu s Machado i da ona, iako “vrlo draga žena”, “nema podršku niti poštovanje unutar zemlje” da bi je vodila.
Bivši Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton otkrio je za CNN da je plan za uklanjanje Madura, potaknut interesom za venezuelansku naftu, postojao još tijekom Trumpovog prvog mandata, ali predsjednika tada “nisu mogli zadržati fokusiranog na to”. Bolton smatra da je senator Marco Rubio ovaj put uspio uvjeriti Trumpa da djeluje “zbog upornosti i političkih koristi”.
07:15 Starlink Venezueli daje besplatan internet
Istovremeno, tvrtka Starlink Elona Muska objavila je da će do 3. veljače pružati besplatne internetske usluge stanovnicima Venezuele, zemlje koja se bori s cenzurom. Podaci Netblocksa pokazali su iznenadni prekid internetske veze u dijelovima Caracasa tijekom američke vojne operacije.
07:10 Stanje u Venezueli
Nakon uhićenja Madura, potpredsjednica Delcy Rodríguez zatražila je “trenutno puštanje” para i poručila da je teritorijalni integritet njezine nacije “divljački napadnut”. U subotu navečer, Vrhovni sud Venezuele naložio joj je da preuzme ovlasti vršiteljice dužnosti predsjednika zbog Madurove “materijalne i privremene nemogućnosti obavljanja svojih funkcija”.
Stanovnici Caracasa probudili su se u subotu ujutro okruženi ruševinama. Jedan kirurg, koji je želio ostati anoniman, podijelio je s CNN-om snimke uništenih zgrada i vozila. “Prije ili kasnije, morat će doći do nekog približavanja između bloka predvođenog Maríom Corinom Machado i Edmundom Gonzálezom Urrutiom – koje mnogi smatraju legitimnim predsjednikom – i američke vlade”, rekao je.
Druga stanovnica je izjavila da je strah civila opipljiv. “Ne smijemo spustiti gard jer uvijek možete završiti u zatvoru zbog neslaganja s vladom”, kazala je, izražavajući čuđenje što je Rodríguez, “zastrašujuća figura vlade”, postavljena na čelo države. “Ne znam koliko ima smisla ukloniti Madura, ali ostaviti njih na čelu – ili nju na čelu”, rekla je.
07:00 Upozorenja vojnih i političkih analitičara
Bivši zapovjednik NATO-a, umirovljeni general Wesley Clark, upozorio je kako bi osiguravanje naftnih polja u Venezueli moglo biti iznimno teško za američke snage. “U prošlosti se zemljama nije sviđalo ako velike sile dođu samo kako bi ukrale resurse, iako predsjednik tvrdi da su to američki resursi i da je Amerika prva investirala, te da je došlo do eksproprijacije”, rekao je Clark. “Bit će teško samo zadržati naftu u zemlji koja bi mogla postati neprijateljska”, dodao je, ističući da je ishod vojne operacije “još uvijek nejasan”.
Slično mišljenje dijeli i bivši američki veleposlanik u Venezueli, Charles Shapiro, koji je Trumpov plan da “vodi” zemlju nazvao kompliciranim zadatkom. Shapiro je procijenio da najmanje “20%, možda i više stanovništva” i dalje podržava Madura. “Kako te ljude pridobiti i preokrenuti situaciju, bit će vrlo, vrlo teško”, rekao je. Dodao je kako sigurnosni rizici nisu zanemarivi s obzirom na to da u zemlji od oko 30 milijuna stanovnika djeluju i gerilske skupine.