Lider stranke Za pravdu i red Nebojša Vukanović objavio je detaljnu analizu po biračkim mjestima u kojoj, kako tvrdi, dokazuje da se izbori za predsjednika RS-a moraju ponoviti u Doboju, Zvorniku i Laktašima. Navodi da podaci pokazuju „nerealne procente“, „lažno visoku izlaznost“ i ogroman broj biračkih mjesta koja odstupaju od prosjeka ostatka izbornih jedinica.
U analizi navodi da se na pojedinim biračkim mjestima bilježi gotovo monolitna podrška kandidatu SNSD-a Siniši Karanu, uz izlaznost veću od realnog broja stanovnika koji žive u tim sredinama.
Primjeri koje izdvaja su biračka mjesta u Doboju, gdje se, kako tvrdi, glasalo „rezultatima koji odstupaju svakoj statističkoj logici“:
– Predjel Donji: od 490 važećih listića, 451 glas za Karana, a 39 za Blanušu;
– Trbuk: od 350 glasova, 308 za Karana, 41 za Blanušu;
– Paklenica Gornja: od 222 glasova, 204 Karan, 18 Blanuša;
– Grapska Donja: od 312 glasova, 265 Karan, 44 Blanuša.
Slične brojke navodi i za Zvornik – Snagovo, Pađine i Skočić – gdje Karan dobija od 80 do 97 posto glasova, kao i u Laktašima, gdje su Mrčevci, Maglajani B i Veliko Blaško među mjestima sa izrazito visokim procentima u korist kandidata SNSD-a.
Vukanović tvrdi da je identifikovano čak 126 biračkih mjesta (49 u Doboju, 38 u Zvorniku, 30 u Laktašima, 8 u Bratuncu i 1 u Višegradu) na kojima je izlaznost značajno viša od prosjeka u tim sredinama, a procenti glasova za Karana neuobičajeno visoki. Na mnogim od tih lokacija, navodi, “nema stanovnika koliko ih je izašlo”, što otvara sumnju u zloupotrebu identiteta.
Prema njegovoj analizi, kada se izuzmu ta sporna biračka mjesta, kandidat SDS-a Branko Blanuša ostvaruje 50,23 posto glasova – 7.702 više od protivkandidata.
Posebno naglašava da su rezultati iz Zvornika i Doboja „stigli posljednji“, i to znatno nakon objave rezultata iz većih gradova poput Banje Luke i Bijeljine, što po njemu ukazuje da se „čekalo da se vidi koliko nedostaje“ za pobjedu kandidata SNSD-a.
Vukanović tvrdi da Centralna izborna komisija ima zakonsku obavezu da zaštiti integritet izbornog procesa te zahtijeva da se na svakom od spornih mjesta izvrši kontrola – uključujući grafološku analizu – a zatim i ponište izbori tamo gdje se potvrde neregularnosti.