Dok je ostatak svijeta požurio odati počast papi Franji nakon njegove smrti, reakcija iz Kine bila je znatno suzdržanija. Država je službeno ateistička, ali u njoj žive milijuni katolika, a odnosi njezine vlade s Vatikanom godinama su napeti i složeni, piše CNN.
Odlaskom pape Franje Peking je izgubio međunarodno cijenjenog vođu koji je doveo Vatikan bliže Komunističkoj partiji Kine nego ijedan njegov prethodnik. Unatoč tome, kineski državni mediji izvijestili su o njegovoj smrti vrlo šturo. Kineska vlada izrazila je sućut gotovo 24 sata nakon što je Vatikan objavio vijest, i to kada je na redovitoj konferenciji za novinare u ministarstvu vanjskih poslova upitana za komentar.
“Posljednjih godina Kina i Vatikan održavaju konstruktivne kontakte i korisne dijaloge. Kina je spremna surađivati s Vatikanom na daljnjem unaprjeđenju odnosa između dviju strana”, rekao je danas Guo Jiakun, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. Ova minimalna reakcija naglašava osjetljivost odnosa između ateističke Komunističke partije i Svete Stolice.
Vatikan je i dalje jedina država u Evropi koja priznaje suverenost Tajvana
Vatikan i Kina nemaju formalne diplomatske odnose od 1951. godine, kada je novoosnovani komunistički režim prekinuo veze i protjerao apostolskog nuncija, papinog diplomatskog predstavnika. Vatikan je i dalje jedina država u Europi koja priznaje suverenost Tajvana, otočne demokracije koju Peking smatra dijelom svog teritorija.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te izrazio je ubrzo nakon vatikanske objave “najdublju sućut u ime naroda Tajvana” povodom smrti Pape te je tamošnje ministarstvo vanjskih poslova najavilo da će na sprovod poslati izaslanika.
Diplomatsko priznanje Tajvana već desetljećima izaziva napetosti između Pekinga i Vatikana, osobito zbog dugotrajnog spora oko toga tko ima pravo imenovati katoličke biskupe u Kini. Papa Franjo pokušao je ublažiti taj sukob povijesnim, iako kontroverznim, sporazumom s kineskom vladom u nastojanju da unaprijedi međusobne odnose.
Komunistička partija u Kini strogo nadzire religiju i dopušta vjersku praksu samo u nadziranim crkvama jer se boji bilo kakvog izazova svojoj vlasti. Tako su desetljećima kineski katolici, kojih prema procjenama ima oko 10 milijuna, bili podijeljeni između službene, državne crkve čije biskupe imenuje Peking i neslužbenih zajednica koje su ostale odane Vatikanu.
Vatikan i Kina 2018. zaključili historijski dogovor
Godine 2018., za vrijeme pontifikata pape Franje, Vatikan i Kina zaključili su povijesni dogovor o kompromisnom rješenju pitanja imenovanja biskupa. Detalji tog sporazuma nikada nisu objavljeni, no mnogi u neslužbenim zajednicama, koje su ostale vjerne Rimu i godinama bile izložene progonima, strahuju da će biti prepuštene same sebi.
Sporazum je bio dio Franjine želje da Katoličku crkvu proširi i na prostore gdje još nema snažno uporište. Cilj je bio omogućiti Vatikanu pristup potencijalnim milijunima vjernika u Kini. Obnovljen je 2020. i 2022., a prošle godine u listopadu obje strane dogovorile su njegovo produljenje na još četiri godine.
Kritičari su postavili pitanje zašto bi Crkva dobrovoljno surađivala s kineskom vladom, koja je pod vodstvom Xi Jinpinga dodatno ograničila vjerske slobode. Najviše kritika došlo je upravo iz katoličkih krugova.
Vatikan inzistira na tome da sporazum već donosi rezultate i nada se da će uskoro otvoriti stalni ured u Kini. To je ostavilo vjernike u Tajvanu u neizvjesnosti. Pitaju se što će biti s njima ako Sveta Stolica jednog dana promijeni službeno priznanje. Danas je glasnogovornik Guo rekao da “provedba privremenog sporazuma o imenovanju biskupa teče bez poteškoća”.
Nijedan papa nije kročio u Kinu
Katolicizam je jedna od pet priznatih religija u Kini, gdje vjerski život strogo kontrolira Komunistička partija, koja sebe smatra vrhovnim autoritetom u svim područjima društva. Prema službenim podacima, u Kini ima oko 6 milijuna katolika, no broj bi mogao biti znatno veći ako se uračunaju vjernici koji prakticiraju vjeru u neslužbenim crkvama izvan državnog nadzora.
Papa Franjo više je puta izražavao želju da posjeti Kinu, zemlju u koju nijedan papa nikada nije kročio. Kineski katolici pamtit će ga kao prvog papu kojemu je ikad dopušten prelet kineskog zračnog prostora.
Na letu za Južnu Koreju 2014. godine papa Franjo poslao je radijsku poruku predsjedniku Xiju dok je prelijetao Kinu: “Ulaskom u kineski zračni prostor upućujem srdačne želje vašoj ekscelenciji i vašim građanima, zazivajući božji blagoslov mira i blagostanja za vašu zemlju.” Godine 2023., tijekom posjeta susjednoj Mongoliji, Papa je uputio rijetku poruku: “Topao pozdrav plemenitom kineskom narodu.”
“Svim ljudima želim najbolje, idite naprijed, uvijek napredujte. A kineske katolike pozivam da budu dobri kršćani i dobri građani”, rekao je na kraju mise u glavnom gradu Mongolije Ulan Batoru.