Kako bi stekli potpuni imunitet, ljudi će se protiv novog koronavirusa vjerojatno morati cijepiti dvaput, piše list USA Today. Razmak između dviju doza vjerojatno će biti oko mjesec dana, a moguće je da će nekoliko godina kasnije biti potrebna i dodatna doza (booster).
Znanstvenici diljem svijeta rade na stvaranju cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2, uzročnika covida-19, i sad već imaju naznake toga kako bi cijepljenje moglo izgledati.
Dvije doze su vjerojatne jer je SARS-CoV-2 novi virus i nitko nema antitijela. Prva bi doza trebala pripremiti imunološki sustav i pomoći mu da prepozna virusa, a drugom bi se ojačao imunosni odgovor.
Više od stotinu kandidata za cjepivo u različitim je fazama ispitivanja diljem svijeta i za gotovo sve se očekuje da će biti u režimu dviju doza, rekao je Barry Bloom, imunolog i profesor javnog zdravlja na Harvardu.
“Koliko znam, svi istaknutiji farmaceuti razmatraju dvije doze. Jedina iznimka je Merck, koji se nada da će razviti cjepivo u jednoj dozi”, rekao je Bloom.
Točno doziranje bit će jasno kad se doznaju rezultati kliničkih ispitivanja potencijalnih cjepiva na ljudima, rekla je Kelly Moore, direktorica u Imunizacijskoj akcijskoj koaliciji (IAC), nevladinoj organizaciji koja u suradnji s američkim nacionalnim Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) distribuira informacije o cjepivima i bolestima koje sprečavaju.
“Odgovor ćemo imati nakon ispitivanja na ljudima. Tada ćemo znati imunološki odgovor. Testiranja na životinjama ukazuju na to da će biti potrebne dvije doze”, rekla je.
Lakše je s djecom, teže s odraslima
Pri prvoj dozi imunološki sustav reagira na nešto s čim se još nije susreo. Potom to procesuira i zapamti, razvije antitijela i imunološke stanice. Za to mu treba oko 14 dana, kažu stručnjaci.
No za neke je patogene potrebna je još jedna doza kako bi imunološki sustav potpuno sazrio za pobjedu nad infekcijom. Dvije doze uobičajene su za mnoga cjepiva koja se daju djeci, poput primjerice cjepiva za ospice.
No pneumokokno cjepivo, koje sprečava neke oblike upale pluća, meningitis i sepsu, daje se u četiri doze. Kombinirano cjepivo za tetanus, difteriju i hripavac daje se u pet doza.
Takva se cijepljenja provode tijekom djetinjstva kada djeca često odlaze pedijatru i lako je zajamčiti da se dobivaju u pravilnim vremenskim okvirima, odnosno da se poštuje imunizacijski raspored.
Kod odraslih su stvari malo kompliciranije. Cjepiva protiv Hepatitisa B, HPV-a i Hepatitisa A zahtijevaju seriju od dvije ili tri doze, ali većina odraslih koji ih trebaju često ne finalizira ciklus.
Protokol za cijepljenje u dvije doze za cijelu naciju zahtijeva koordinaciju i pedantno vođenje podataka. Države su dosad osigurale da djeca dobiju sva potrebna cjepiva, a sad će to morati učiniti i za velik broj odraslih, zaključuje se.
Booster
Ne zna se hoće li jedan krug cijepljenja biti dostatan. Neka cjepiva, poput onog protiv ospica, stvaraju doživotnu imunost. To je zato jer je taj virus stabilan. No virus gripe ima više sojeva i neprestano mutira zbog čega ga je svake godine potrebno ‘osuvremeniti’.
Zasad se čini da je SARS-CoV-2 relativno stabilan što ukazuje na to da bi nakon cijepljenja ljudi mogli steći imunost na dulje vrijeme, rekao je Bloom.
No imunološki štit može oslabiti u nekoliko godina. Kad su u pitanju SARS i MERS, virusi slični aktualnom koronavirusu, neki podaci pokazuju da je razina antitijela s vremenom opala.
Hoće li se to dogoditi kad je posrijedi SARS-CoV-2 još nije poznato. Bude li tako, nekoliko godina nakon druge doze cjepiva trebat će i ‘booster’, a “to ćemo doznati tek nakon završetka ispitivanja”, kazao je Bloom.