Kako nam je kazao Ensad Korman, v.d. direktora FUP-a, on je ranije razgovarao sa komesarom MUP-a USK, koji mu je kazao da će tražiti pomoć ukoliko ona bude potrebna.
Vlasti u Unsko-sanskom kantonu prošle sedmice donijele su odluku o zabrani ulaska i prijevoza migranata na teritoriji ovog kantona. Neke od njih su i uvođenje stalnih policijskih punktova na ulazima u USK-a u cilju sprečavanja ulaska svih kategorija migranata. U USK više ne mogu ući ni žene i djeca migranti, odnosno porodice. Uvedena je i zabrana kretanja svih migranata van kampova u USK-u, kao i potpuna zabrana prijevoza migranata.
Prema riječima Mirsada Vilića, direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, oni MUP-u USK podršku daju u vidu podataka koje dobivaju od EUROPOL-a, a odnose se na trase i rute kojima se migranti kreću, njihovoj populaciji i slično.
–Mi te određene statističke podatke dostavljamo policijskim agencijama, pa tako i MUP-u USK. Osim prosljeđivanja ovih informacija koje dobijamo kroz međunarodnu saradnju, fizički dajemo ispomoć na istočnom dijelu granice, od Višegrada i Vardišta, prema Šćepan Polju, odnosno Bijeljini na drugoj strani, to nam je zadaća – istakao je Vilić.
Što se tiče koordinacije između MUP-a USK i MUP-a Republike Srpske, dodao je kako to u Krajini rade Granična policija BiH i Služba za poslove sa strancima BiH.
Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, istakao je da, u tom dijelu, svako radi poslove iz svoje nadležnosti, te da se nerijetko dešava da jedni od drugih traže asistenciju.
–Trenutno je, od kada traje ova kriza, najveći broj migranata u USK. Sužava se prostor ljudima koji tamo žive, to jest našem stanovništvu, i to je sigurno veliki problem. Drugi problem je što su migranti mnogo agresivniji nego što su dosad bili. Vrše krivična djela, prekršaje, narušavaju javni red i mir u većem obimu… Sigurno je da je USK, što se tiče migrantske krize, na vrhuncu – naglasio je Ujić.
Naš sagovornik je dodao da, sa aspekta sigurnosti, Služba pokušava uzeti biometrijske podatke onih migranata do kojih mogu doći, te između ostalog i obraditi one osobe koje pokušavaju vratiti kroz readmisiju.
–Sa drugim agencijama pokušavamo razmijeniti operativne i biometrijske podake i to je ono što mi trenutno možemo uraditi. Imamo isti budžet kao i prije pet godina, isti broj ljudi. U posljednjih pet godina imali smo imali smo odobrenje za prijem 14 ljudi, a u međuvremenu se toliko složio posao oko ilegalnih migracija, da uopšte ne uzimamo redovne poslove koje inače radimo – kazao je, dodavši da im je zasigurno potrebno još materijalno-tehničkih i kadrovskih kapaciteta, kako bi se posao uradio kavalitetno i bio na jednom visokom nivou.
Najveći problem u svemu je, ističe Ujić, to što se “bavimo posljedicama, a ne uzrokom”.
–Posljedice su kada imate veliki broj ljudi koji je već ušao i boravi tu. Moramo se početi baviti uzrokom i tada će nam biti lakše ublažiti i iskontrolosati migrantsku krizu. Uzrok su propusnost naše granice i nedostatak ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava. Država BiH mora imati jedinstven stav po pitanju ilegalnih migracija i rješavanja tih pitanja, tako da će agencijama koje operativno rade na terenu, onda biti lhako. Vijeće ministara BiH u potpunosti mora imati saglasnost oba entiteta i rješavati migrantsku krizu – zaključio je.
Izvor: USN.ba