Širom Balkana, zemlje bivše Jugoslavije našle su se na udaru novog talasa pandemije korona virusa, a ljudi „od Vardara pa do Triglava” kažu da su se uglavnom navikli na nošenje maski, poštuju mjere iz zdravstvenih, ali i finansijskih razloga i strahuju dokle će da izdrže ukoliko ovo stanje potraje.
Rekordan broj novozaraženih korona virusom Srbija i Slovenija zabilježile su dan za danom – 21. oktobra 512 u Srbiji i 22. oktobra 1.663 u Sloveniji. Rekordne brojeve bilježe i ostale države regiona.
„Sada tek svako saznaje da je neko koga poznaje zaražen. U prvom talasu, nismo nikog znali”, kaže za BBC na srpskom Marija Lorencin iz Ljubljane.
Dok je Slovenija uvela policijski čas kako bi spriječila širenje virusa, a Bosna i Hercegovina se sprema za lokalne izbore sredinom novembra, u Srbiji za sada nema novih epidemioloških mjera.
BBC na srpskom je razgovarao sa stanovnicima zemalja u susjedstvu o mjerama koje su na snazi i životu usred novog talasa epidemije.
Slovenija: Kazne od 400 do 4.000 eura za kretanje tokom policijskog časa
Marija Lorencin živi u Ljubljani i masku ne nosi samo kada sedne na biciklo kojim se kreće kroz grad.
„Maske su obavezne i na otvorenom i na zatvorenom. Nosimo ih uvijek kada smo unutra, ali i napolju, osim kada smo u prirodi ili na biciklu”, kaže Lorencin.
Ljubljana je mirnija nego inače, manje je ljudi na ulicama, a kafići i restorani su zatvoreni, priča ona.
Slovenija je u maju prva u Evropi proglasila kraj epidemije, međutim, pet mjeseci kasnije, 20. oktobra, uveden je policijski čas.
Kretanje je zabranjeno od devet uveče do šest ujutru.
„Krajnje je vrijeme da nas ove brojke otrijezne, uvedene mjere su bile nužne”, rekao je predsjednik Vlade Slovenije Janez Janša poslije uvođenja policijskog časa, prenosi agencija Beta.
Premijer je poručio onima koji ne poštuju pravila da ugrožavaju javno zdravlje i živote i pozvao ih na „razboritost u vrijeme pretećeg drugog talasa”.
Lorencin kaže da za njenu porodicu policijski čas ne mijenja mnogo – od devet uveče su obično kod kuće.
„Ljudi su bili disciplinovani i za vrijeme prvog i drugog talasa, ali sada poštuju mjere i zbog kazni – ako vas uhvate uveče poslije 21 sat, kazna je od 400 do 4.000 eura”, kaže.
Osim policijskog časa, u Sloveniji je zabranjeno kretanje između određenih oblasti, a u školu idu samo učenici do petog razreda – ostali nastavu prate od kuće.
Okupljanja su dozvoljena samo kada je zajedno šestoro ljudi, a zabranjena su javna okupljanja, vjerski obredi i vjenčanja.
„Gnjavim moje, uvijek pitam da li su oprali ruke kada uđu u kuću, brišem kvake alkoholom”, kaže Lorencin.
Ipak, dodaje da jeste „malo opuštenija” nego za vrijeme prvog talasa.
„Više ne dezinfikujem sve namirnice kada se vratimo iz radnje”, kaže.
Jedino što joj ruši svakodnevicu jesu zatvoreni restorani.
„Nedostaje mi kada odemo na izlet negdje u prirodu i kada smo na nekoj planini i šetamo, da svratim u planinski restoran i tamo se poslije šetnje odmorim i pojedem nešto”, kaže.
Ipak, Slovenija bi u narednim danima mogla da zatvori i hotele i tržne centre.
Ministar zdravlja Tomaž Gantar izjavio je da je medicinska struka još prošle nedelje preporučila Vladi „privremeno potpuno zaključavanje”.
Međutim Vlada Slovenije će nastaviti „uravnoteženo održavanje ekonomskih aktivnosti i javnog života”, prenosi agencija Beta.
Hrvatska: Svaka peta testirana osoba pozitivna na korona virus
U Hrvatskoj je 22. oktobra svaka peta osoba testirana na virus koronu bila pozitivna, prenosi Hrvatska radio televizija (HRT).
Sajtu hrvatskog Nacionalnog stožera civilne zaštite, na kome se objavljuju brojevi novoobolejlih, nije bilo moguće pristupiti neko vrijeme – vjerovatno zbog velikog interesovanja za nove brojeve, prenosi HRT.
Sa 1.563 novoozaraženih, Hrvatska je 22. oktobra zabelježila rekord u jednom danu.
Polovina novozaraženih u Hrvatskoj je u Zagrebu gdje živi Slaven Sškobot.
Slavenu je kretanje ograničeno zbog tetrapareze – nepotpune tetraplegije – kreće se uz pomoć kolica.
Novi talas porasta oboljelih nije preterano promjenio rutinu njegove porodice.
„Nosimo maske, dezinficiramo ruke, malo više nego nego za vrijeme ljeta. Osim toga, izbjegavamo odlaske na velika okupljanja”, priča Slaven.
U Hrvatskoj je nošenje maski obavezno u zatvorenim prostorima, a preporuka je da se maske nose i napolju ukoliko je nemoguće držati rastojanje od drugih ljudi.
Međutim, na ulicama Zagreba nošenje maski je obavezno ukoliko je nemoguće držati razmak od dva metra.
Crna Gora: „Osjećaj je kao da je neko izvukao radost iz svega što nas je činilo sretnima”
Crna Gora najduže je odoljevala virusu korona – bila je posljednja zemlja regiona koja je zabelježila prve slučajeve sredinom marta 2020.
Više od pola godina kasnije, novinarka Nikoleta Vukčević iz Podgorice kaže da u glavnom gradu Crne Gore stanovnici maske stavljaju bez razmišljanja prilikom ulaska u zatvorene prostore.
„Rekla bih da nam nekako ulazi u krv i refleksno stavljamo maske preko nosa i usta kada ulazimo u prodavnice, banke, salone, kao što stavljamo ruku na usta kada zijevamo”, kaže Vukčević.
U Podgorici je već duže na snazi mjera o nošenju maski, ne samo u zatvorenim prostorima, već i na javnim površinama, ali Nikoleta kaže da to ne poštuju svi.
„S obzirom na cjelokupnu situaciju, iz dana u dan sve je više ljudi koji ne vide smisao mjera, jer su i same vrlo nelogične”, dodaje.
Bosna i Hercegovina: „Mnogi strahuju šta će biti poslije lokalnih izbora 15. novembra”
Do 22. oktobra, najveći broj ljudi u regionu od posljedica virusa korona preminuo je u Bosni i Hercegovini – 1.502 ljudi.
Rekordan broj novooboljelih u jednom danu, njih 999, Bosna i Hercegovina zabelježila je istog dana.
„Jutros kada sam išao na posao vidio sam da većina ljudi nosi maske, ali prije svega zbog kazni, jer niko nema novca da plati 100 maraka (50 eura)”, kaže Goran Arbutina, novinar iz Banja Luke.
Odluku o obaveznom nošenju maski i na otvorenom u Republici Srpskoj većina poštuje, dodaje.
Inspekcija u Banjaluci provjerava da li svi nose maske u prodavnicama i pojedinim ugositeljskim objektima. priča i naglašava da ljudi u kafićima i restoranima ne nose maske.
„Postoje propisi o obaveznom ponašanju u ugostiteljskim objektima, smijerovi kretanja, distanca od dva metra, ali u praksi to ne funkcioniše”, kaže.
Ipak, kaže da ljudi smatraju da su mere donjete „samo da bi se reklo da se nešto radi na spriječavanju širenja virusa, a ne da zaista ima efekta”.
Arbutina dodaje da ne razumije zašto ne može da se okupi sa širom porodicom na ručku zbog zabrane okupljanja, kada tako nešto može da uradi u restoranu ako poštuje mjere distance.
„Nedjeljama slušamo kako su mladi i neodgovorni krivi za širenje virusa, a onda svakog dana gledamo politička predizborna okupljanja pred lokalne izbore, čak su neki poslije kritika i skinuli fotografije sa društvenih mreža”, naglašava.
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 15. novembra.
„Glasaće hiljade ljudi, biće velika cirkulacija na izbornim mjestima… Svi se plašimo da će opet biti zatvaranja”, strahuje Arbutina.