Iz jednog bivšeg njemačkog vojnog bunkera se godinama vodio unosni biznis sa serverima za darknet – tamnu stranu interneta gdje se trguje drogom, oružjem i zabranjenom pornografijom. Sada počinje suđenje optuženoj osmorki.
Bilo je to čvorište za kriminalne poslove u kojima su se okretali milioni eura. A bila je skrivena u bivšem njemačkom bunkeru. Na pet spratova ispod zemlje nalazilo se više od 400 servera preko kojih su kriminalci iz cijeloga svijeta na takozvanom darknetu prodavali drogu i pornografske snimke zlostavljanja djece, pokretali hakerske napade ili obrtali falsifikovani novac.
U centru pažnje kriminalci koji na darknetu prodaju drogu ili oružje, nego oni koji su takve poslove omogućili. „To je prvi proces ove vrste“, kaže viši državni tužilac Jerg Angerer iz odjeljenja za borbu protiv sajber-kriminala u Državnom tužilaštvu u Koblencu.
Optužnica tereti osobe koje su kriminalnim klijentima za novac nudili računski centar bezbjedan od pristupa policije, takozvani bulletproof-host.
Vodeće kriminalne platforme
Optuženo je osam osoba: četiri Holanđana, troje Njemaca i jedan Bugarin. Glava bande je navodno bio jedan 60-godišnji Holanđanin. On je krajem 2013. iznajmio bunker koji je ranije koristila njemačka vojska. Prema optužnici, on je donosio sve poslovne odluke.
Drugi Holanđanin je navodno igrao ulogu svojevrsnog menadžera, a jedna Njemica je vodila knjige. Ostali optuženi u starosti od 21 do 60 godina bili su angažovani kao administratori za tehniku i IT. Oni su naizmjenično učestvovali u sprovođenju krivičnih djela.
Među najvećim korisnicima je bilo drugo najveće tržište zabranjenih dobara na darknetu nazvano Wall Street Market. Njega je policija razbila u proljeće 2019. U toj onlajn-prodavnici je obavljeno oko 240.000 prodaja droge u vrijednosti od oko 36 miliona eura. Preko servera u bunkeru se odvijala i trgovina Cannabis Road s oko 4.000 prodaja proizvoda od kanabisa kao i kriminalni forum Fraudsters preko kojeg se trgovalo podacima, krivotvorenim novcem, ličnim dokumentima i drogama.
Među korisnicima servera je bila i darknet-platforma Flugsvamp preko koje se trgovalo ilegalnim opijatima i lijekovima koji se mogu dobiti samo na ljekarski recept, a vrijednost prometa je bila 30 do 40 miliona eura.
I napad botova na 1,25 miliona Telekomovih rutera 2016. izveden je, prema državom tužilaštvu, uz pomoć servera u bunkeru. Šteta izazvana tim napadom procijenjena je na oko dva miliona eura.
Još nije sve dekodirano
Zašto je istražiteljima trebalo gotovo tri godine za intervenciju? „Zato što je jako teško bilo dokazati da su ponuđači servera znali za kriminalnu djelatnost svojih klijenata“, kaže državni tužilac Angerer. A to je bilo ključno da mogli da budu optuženi za pomaganje u krivičnom djelu.
To je uspjelo preko praćenja mrežnog čvorišta računarskog centra. Tužilaštvo vjeruje da će na posnovu prepiski i četova dokazati da su organizatori računarskog centra znali za kažnjiva djela i „znatno ih pomagali“ stavljanjem servera na raspolaganje.
Prilikom upada policije zaplijenjeno 886 stvarnih i virtuelnih servera s dva miliona gigabajta podataka. Kad bi se to prenelo na CD-ove trebalo bi 2,6 miliona CD-ova, a kad bi se ti CD-ovi složilo jedan na drugi, dosegli bi skoro visinu Mont Everesta.
Neki od servera još nisu dekodirani, tako da je broj nedjela vjerovatno i veći.
Moguća i suđenja klijentima
Moguće je da će biti podignute optužnice i protiv nekih korisnika darkneta iz bunkera, kaže državni tužilac Agnerer. Neki procesi su već u toku. Suđenje organizatorima servera trebalo bi da se odvija do kraja sljedeće godine, uvijek ponedjeljkom i četvrtkom. Zbog pandemije su u sudskoj dvorani bila su dopuštena samo 23 mjesta za posmatrače, među kojima je jedanaestoro novinara. Prvoga dana je bila samo pročitana optužnica koja ima 40 stranica.