Dugotrajno oblačno vrijeme bez vjetra smanjuje proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u dijelovima Evrope, zbog čega raste potreba za skupljim elektranama na plin i druga fosilna goriva. Posljedice se već osjećaju na tržištu: u Njemačkoj je krajem oktobra veleprodajna cijena struje premašila 300 eura po megavatsatu, a početkom novembra ponovo je porasla. Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakve situacije tokom zime mogle ponavljati.
Riječ je o pojavi poznatoj pod njemačkim nazivom Dunkelflaute, koji označava duži period tokom kojeg zbog nedostatka sunčeve svjetlosti i vjetra istovremeno opada proizvodnja solarnih elektrana i vjetroelektrana.
Ovakve situacije posebno su problematične od oktobra do februara, kada su dani kraći, češći su oblaci i magla, a zbog hladnoće raste potrošnja energije za grijanje.
Kada solarne elektrane i vjetroelektrane proizvode premalo struje, manjak moraju nadoknaditi drugi izvori, uključujući plinske elektrane i termoelektrane na ugalj. Njihova proizvodnja često je skuplja, što može izazvati nagli rast cijena na veleprodajnom tržištu.
Cijene struje u Njemačkoj naglo porasle
Koliko vremenske prilike mogu utjecati na cijene pokazuje primjer Njemačke. Prosječna veleprodajna cijena električne energije 29. oktobra dostigla je gotovo 315 eura po megavatsatu, približno dvostruko više od dotadašnjeg oktobarskog prosjeka, dok je u pojedinim večernjim satima premašila 570 eura.
Visoke cijene nastavile su se i početkom novembra. Tako je 10. novembra prosječna cijena u Njemačkoj iznosila oko 351 euro po megavatsatu.
Ipak, važno je razlikovati veleprodajne cijene od iznosa koje plaćaju domaćinstva. Nagli skokovi na berzi ne znače da će svim građanima računi odmah porasti u istoj mjeri. To zavisi od vrste ugovora, načina obračuna i trajanja visokih tržišnih cijena.
Solarni paneli zimi proizvode znatno manje struje
Pad proizvodnje posebno osjećaju vlasnici kućnih solarnih elektrana.
Stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva, koji na krovu ima 12 solarnih panela ukupne snage 6,36 kilovata, ispričao je za Euronews da je njegova elektrana 4. novembra proizvela 10,9 kilovatsati električne energije. Za potrebe domaćinstva morao je preuzeti još 27,4 kilovatsata iz mreže.
Dan kasnije, kada je cijeli dan bilo oblačno, paneli su proizveli samo 2,4 kilovatsata, pa je domaćinstvo iz mreže moralo preuzeti dodatnih 20,6 kilovatsati.
To se dogodilo uprkos tome što kuća ima bateriju kapaciteta 11,52 kilovatsata, koja se puni noću, kada je struja jeftinija, a pohranjenu energiju koristi tokom dana.
„Gotovo uopće ne proizvodimo struju“, rekao je vlasnik, koji je želio ostati anoniman.
„Izuzetno je obeshrabrujuće vidjeti koliko struje moramo uzimati iz mreže nakon što smo potrošili hiljade na solarni sistem. Ipak, znamo da će paneli ponovo bolje raditi kada se razvedri“, dodao je.
Koliko solarne elektrane proizvode zimi?
Pad proizvodnje u hladnijem dijelu godine nije iznenađenje. Udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Evropskoj uniji u junu je dostigao 25,4 posto, dok je u oktobru pao na 13,2 posto, pokazuju podaci koje prenosi Euronews.
Solarnim panelima za proizvodnju električne energije potrebna je sunčeva svjetlost, a ne toplota. To znači da mogu efikasno raditi i tokom veoma hladnih, ali sunčanih dana. Najveći problem zimi predstavljaju kraći dani, gusto naoblačenje, magla i snijeg koji može prekriti panele.
Prema procjenama britanske energetske kompanije Good Energy, kućni solarni sistemi u Ujedinjenom Kraljevstvu tokom zimskih mjeseci mogu proizvesti približno četvrtinu do trećinu ukupne godišnje količine energije. Zbog toga solarne elektrane mogu smanjivati troškove i zimi, ali domaćinstva uglavnom ne mogu računati na jednaku proizvodnju kao tokom ljeta.
Solarna energija pomaže tokom ljetnih vrućina
Iako zimi ima ograničenja, solarna energija posebno je korisna tokom ljetnih toplotnih valova. Kada temperature porastu, raste i potrošnja električne energije za klimatizaciju. Upravo tada solarne elektrane često proizvode više struje jer ima više sunčanih sati.
Prema analizi organizacije Ember, tokom toplotnih valova u junu i julu ove godine dnevna potrošnja električne energije porasla je do 28 posto u Italiji, 23 posto u Mađarskoj, 14 posto u Francuskoj i 13 posto u Španiji u odnosu na dane prije toplotnih valova.
Proizvodnja solarne energije u Francuskoj i Mađarskoj bila je 17 posto veća nego tokom drugih dana u junu i julu. Solarne elektrane tako su pomogle zadovoljiti povećanu potražnju u trenutku kada su se neki drugi izvori energije suočavali s problemima.
Naime, velike vrućine i suše mogu otežati rad hidroelektrana, ali i nuklearnih elektrana i termoelektrana kojima je potrebna voda za hlađenje.
U Poljskoj je u augustu zbog izuzetno niskog vodostaja Visle smanjena proizvodnja pojedinih elektrana na ugalj, zbog čega je elektroenergetski sistem privremeno ostao bez 1,3 gigavata raspoložive snage.
Kako spriječiti nove skokove cijena?
Periodi bez dovoljno sunca i vjetra pokazuju zašto se elektroenergetski sistem ne može oslanjati samo na jedan ili dva izvora energije.
Kada proizvodnja solarnih elektrana opadne, dio manjka može nadoknaditi hidroenergija. Važnu ulogu imaju i baterijski sistemi koji pohranjuju višak električne energije za kasniju potrošnju. Ipak, njihova sposobnost da pokriju višednevni manjak proizvodnje zavisi od raspoloživih kapaciteta.
Za stabilnost snabdijevanja važni su i povezivanje elektroenergetskih mreža između država, fleksibilna potrošnja te drugi izvori koji mogu proizvoditi struju onda kada to ne mogu vjetroelektrane i solarne elektrane.