Trenutno Branković obavlja dužnost zamjenika ministra prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH.
No, ono što je zanimljivo jeste da je Branković obavljao i dužnost premijera Federacije BiH od 2007. do 2009. godine. Tad je Branković podnio ostavku na ovo mjesto na zahtjev SDA jer je protiv njega podignuta i potvrđena optužnica pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.
Branković se sumnjičio da je 2007. godine uz pomoć ranijeg premijera Edhema Bičakčića došao do stana u elitnom sarajevskom naselju Ciglanama. Stan vrijednosti pola miliona KM, Branković je otkupio za 46.017 KM u certifikatima, protuvrijednosti 900 KM.
Tri godine poslije, Branković je oslobođen svih optužbi.
Dakle, Branković je te 2009. godine bio u sličnoj situaciju kao i trenutni premijer Fadil Novalić (SDA), protiv kojeg je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u aferi “Respiratori”.
Branković je za Raport govorio o toj paraleli, stanju u SDA, ali o infrastrukturnim projektima.
Krenuli smo od Novalića.
“Nije to jednostavno komentirati. U mom slučaju, ja sam dao ostavku u noći pred Kongres SDA kada sam vidio da je Tihić (Sulejman, tadašnji predsjednik SDA, op.a.) ponovo dobio povjerenje Kongresa da bude predsjednik u novom mandatu. Već tada sam znao da nemam njegovo povjerenje.
Tada sam znao i da je moja optužnica bila potvrđena. Iako sam ja tada dao ostavku niko nikad nije rekao jesam li ja to trebao uraditi ili nisam jer sam nakon tri godine oslobođen krivnje”, kaže Branković za Raport.
On kaže da je naše društvo previše ostrašćeno za skidanje glava.
“Mi moramo naučiti da sve ima svoj redoslijed”.
Dakle, vi mislite da on ne treba podnijeti ostavku?
“Nakon mog iskustva, ja ne znam šta bi mogao preporučiti premijeru Novaliću. Ja znam kako je njemu. On to najbolje osjeća koliko može nositi ovaj teret javnosti”, kaže Branković.
Govoreći o trenutnim turbulencijama unutar SDA, on ističe da to nisu “turbulencije” već normalni potezi i dešavanja u velikoj stranci.
“Ne znam oko čega se diže tolika bura. Sve su to normalni potezi u velikoj i jakoj sredini kakva je SDA. Ja komuniciram s brojnim ljudima u BiH i ne vidim da to ljudi tako doživljavaju”, navodi on.
Na našu konstataciju da brojni ugledni članovi SDA iznose žestoke kritike na stanju unutar stranke, kao što su Alma Čolo, Denis Zvizdić, Šemsudin Mehmedović, Branković kaže da to pokazuje demokratičnost.
“To sve govori o demokratičnosti i da svako ima pravo da iznese svoje stavove unutar stranke. Tako se doprinosi formiranju stavova. Ja nikome ne zamjeram ništa, jedino možda zamjeram ljudima što ne priznaju ono što im je stranka dala i omogućila i eventualno ne vrate to što su preko stranke dobili”, ističe Branković.
Pitali smo ga i o višegodišnjem zastoju izgradnje autoputa.
“Ja sam bio izvan institucija 10 godina i nemam uvide u projekte, ali vidim ukupne rezultate, kao i vi. Kod nas se svaki kritički osvrt svodi na onu jednostavnu ‘jesi li protiv mene ili si sa mnom. U zadnje vrijeme ja volim to porediti s učincima i dinamikom gradnje u susjedstvu, uz svo uvažavanje poteškoća u BiH, s aspektom procedura, geomorfologija i svega drugog što je važno za projektiranje. Imamo rezultate kakve imamo, to nije ocjenjivanje ljudi već toga što smo napravili”, navodi Branković.
On ističe da je potrebno proanalizirati model po kome se gradilo zadnjih 10 godina.
“Tu je nekoliko parametara – rokovi, određena cijena građenje kao i krajnjeg koštanja građenja”, navodi on.
Na pitanje da li to znači da mi nismo dobro određivali rokove i cijene, Branković kaže.
“Tu ima dosta odgovora. Da li smo dobro trasirali, jesmo li dobar model ugovarali… Iz toga treba izvući pouku kako dalje raditi i ne praviti iste greške.
Ne želim biti general poslije bitke. Nije cilj da nekoga okrivim već da se nađe bolje rješenje. Nego jednostavno svako razuman treba da analizira svoje poslove i svoje radove i da se poboljšava. Mi još imamo graditi na Koridori 5C. Zadnjih deset godina treba vidjeti šta smo dobro radili, a šta loše radili. I da ne griješimo dalje”, navodi Branković.
On dodaje da nas često ograničavaju zakoni da se kreditiraju veće dionice na Koridori te navodi primjer Srbije u kojoj sad ide gradnja dionice od 117 kilometara.
“Imamo sad taj autoput Sarajevo-Beograd i mi trebamo vidjeti po kojim modelima naši zakonu omogućavaju da okrupnimo dionice. Ako se usitne onda je to skuplje. Sve su to stvari koje treba kompetentno izanalizirati, bez naše ostrašćenosti i da ne kažemo ko je krivac”.
A zašto kod nas stoje stvari s autoputem Sarajevo-Beograd?
“To je stvar modela, Srbija je sporazum sa Turskom definirala kao zakon, kod nas je to teško zbog Zakona o javnim nabavkama i drugih zakona i mislim da se trebamo potruditi na koji način taj investicioni tok pretvoriti u kolimetre autoputa. Koliko imam informacije turska strana je svoje predstavnike poslala da damo sadržaje tog sporazuma”, navodi Branković
Pitali smo ga i kako komentira nedavni skandal sa Zeničkom zaobilaznicom, koja je otvorena pa zatvorena jer nama sve potrebne dozvole.
“Ne znam detalje, ali postoji redoslijed. Kada se izgradi, Komisija izlazi na teren i daje primjedbe ako se nešto treba popraviti, otkloniti, pa se izdaje upotrebna dozvola”, rekao je Branković.
Je li onda ovdje nisu ispunjene sve norme?
“Ne želim da špekuliram, ali ovo su obaveze”, zaključio je Branković.