Gotovo 10.000 ljudi je defiliralo jučer u Jerevanu u spomen na masovna ubistva Armenaca koje je Osmansko Carstvo počinilo tokom Prvog svjetskog rata.
Masa okupljenih s bakljama kretala se od središta grada do memorijala posvećenog žrtvama. Neki su skandirali patriotske pjesme, dok su drugi bubnjali, prenosi agencija France presse.
Aktivisti nacionalističke i oporbene Armenske revolucionarne federacije (FRA), koji su predvodili povorku, zapalili su zastave Turske i Azerbajdžana.
Taj marš, koji se svake godine organizira uoči 24. aprila, dana kada su počeli masakri 1915., prvi je nakon poraza Armenije u separatističkoj regiji Nagorno-Karabahu od Azerbajdžana koji je podržala Turska.
Biden bi mogao priznati da je nad Armencima izvršen genocid
Joe Biden bi mogao uskoro priznati masakr nad Armencima kao genocid, prenose The New York Times i Wall Street Journal.
U petak je glasnogovornica američkog State Departmenta rekla da se “najava o armenskom genocidu” očekuje u subotu.
Tridesetak zemalja i zajednica historičara je priznalo armenski genocid. Procjenjuje se da je Osmansko Carstvo ubilo između 1.2 i 1.5 miliona Armenaca.
Ali Ankara odbija upotrijebiti izraz “genocid” i odbacuje svaki nagovještaj istrebljenja te navodi međusobne masakre tokom građanskog rata i gladi, kada su smrtno stradale stotine hiljada ljudi s obje strane.
Priznanje Washingtona bi moglo izazvati pogoršanje napetosti s Ankarom, članicom NATO-a.
“Ako Biden prizna genocid, to će biti ogromna moralna podrška našem narodu”, rekao je Hasmik Martirosian (46), sudionik marša u petak.
Armenija godinama traži financijsku odštetu od Turske i priznanje imovinskih prava za potomke žrtava masakra.
