Faceplus: Koliko su po Vašem mišljenju građani BiH svjesni važnosti očuvanja planete Zemlje?
S obzirom da mi kao projekat „Let's Do It“ imamo dosta iskustva sa terena jer kroz višegodišnje iskustvo iza nas stoji veliki broj organizovanih i realiziranih akcija čišćenja i pošumljavanja, utisak koji stičemo je da naši sugrađani i nisu baš ekološki osviješteni u velikoj mjeri. Nerijetko nailazimo na jako onečišćena izletišta, urbane zone i šetališta, što uključuje zanimljive turističke lokacije. Najtužnije je to što nam se dešava da povratkom na očišćene lokacije ponovo nailazimo na otpad, što nam je direktni pokazatelj da se na svijesti o važnosti zaštite životne sredine kod naših sugrađana treba još dosta raditi.
Faceplus: Na koje sve akcije građani mogu da se odazovu u sklopu projekta „Let's Do It“?
Let's Do It je ekološki pokret nastao u Estoniji 2009. godine, a u Bosni i Hercegovini aktivan je od 2012. godine. Aktivnosti koje mi kao pokret provodimo su terenske akcije, edukativne aktivnosti i ekološke kampanje. Sve do pojave virusa COVID19 građani su se mogli u velikom broju priključiti našim timovima na akcijama čišćenja pod nazivom „Let's Do It-očistimo planetu Zemlju za 1 dan“. Posljednjih nekoliko godina najveće akcije čišćenja organizujemo u septembru te na taj način obilježavamo Svjetski dan čišćenja (World CleanUp Day), te smo čak i u vremenu pandemije 2020. godine organizovali akciju čišćenja obala Boračkog jezera i prikupljanja opušaka na Vilsonovom šetalištu, a sve to sa ograničenim brojem volontera. Pored toga, najveći odziv građana bio je na našim akcijama pošumljavanja „Let's Do It- milion sadnica za jedan dan“. Iako se sve ove aktivnosti još uvijek provode u skladu sa aktuelnim epidemiološkim mjerama, nadamo se da će se u skorijoj budućnosti građani opet moći masovno družiti sa nama u radnoj atmosferi.
Pored terenskih akcija, naš edukacijski tim trudi se educirati naše sugrađane o važnosti zaštite životne sredine. Do nedavno to su bile posjete školama u kojima smo držali prezentaciji, a sada smo se kao i većina drugih preselili na online platforme, te održavamo online prezentacije i kvizove za srednjoškolce sa istom tematikom.
Građani nas trenutno mogu podržati i kroz kupovinu Sara vode u Bingo marketima, zbog toga što određeni iznos od svake prodane boce vode ide za sadnju drveća u Let's Do It akcijama. Svakako preporučujemo svima da prate naše društvene mreže kako bi bili u toku sa aktuelnim aktivnostima.
Faceplus: Kada bi uporedili ekološku svijest građana BiH da li možete reći da osjeti poboljšanje u odnosu na prošle godine?
Iako se na podizanju ekološke svijesti u Bosni i Hercegovini treba i može još mnogo raditi, optimistični smo i vjerujemo da koračamo u smjeru promjena. Tome svjedoči i to da broj zainteresovanih volontera za učešće u akcijama raste iz godine u godinu, te je tako na akciji pošumljavanja u oktobru 2019. godine više od 700 volontera zajedno sadilo na Bjelašnici. Sada nas u tome, kako sam već pomenula spriječava novonastala situacija uslijed pandemije korona virusa, ali vjerujemo da ćemo se uskoro vratiti masovnim akcijama.
Faceplus: Zaštita okoliša je tema koja govori o problemima onečišćenja okoliša i eventualnom poticanju na rješavanje tog problema. Zbog čega po Vašem mišljenju mnogo veći fokus nije na stvaranju zdravije okoline i samom ulaganju u istu?
To je pitanje o kojem i ja lično razmišljam već dugo vremena i bojim se da nemam potpun odgovor. Ono što je po mom mišljenju problem je to da ljudi onečšćenje svoje životne sredine ne doživljavaju dovoljno ozbiljno i nisu svjesni opasnosti koju to predstavlja po njih same. Čini mi se da se u Bosni i Hercegovini zbog velike količine drugih problema i razloga za zabrinutost građana, briga o životnoj sredini smatra donekle luksuznom i pitanjem sa kojim se trebaju baviti one neke razvijene zemlje koje su već uredile druge aspekte društva. Međutim, zagađenost naše životne sredine ostavlja puno dublje posljedice od toga da je estetski ružan prizor. Moramo biti svjesni da zagađenost utječe na naše zdravlje, naš turizam i našu ekonomiju i da nam zbog toga mora biti visoko na listi prioriteta u društvu.
Faceplus:Kako su se građani BiH snašli u recikliranju otpada, da li je moguće da u Bosni i Hercegovini bude taj način jedina praksa, koliko je zaista izvodljivo?
S obzirom da Bosna i Hercegovina i dalje teži ulasku u Europsku Uniju, takvo zbrinjavanje otpada morat će postati naša svakodnevnica. Legalne deponije trebaju postati sve manje korištena praksa, a preventivno smanjenje otpada, ponovno iskorištenje otpada i reciklaža su naša jedina nada za čistiju planetu Zemlju. Nadamo se da ćemo se svi zajedno uskoro naviknuti da raspoznajemo i razdvajamo različite vrste otpada, jer je to prvi korak u ovim promjenama.
Faceplus: U čemu griješimo? Šta trebamo poboljšati?
Ono što prije svega moramo poboljšati je općenito svijest našeg stanovništva kada je u pitanju odlaganje otpada i zagađenost u našoj zemlji. Nevjerovatno je, ali nažalost istinito, da neke ljude jednostavno nije briga kako će izgledati njihov okoliš. Nevjerovatno je razumnom čovjeku, ali neki ljudi u našoj zemlji još uvijek kroz prozor auta bacaju papiriće i plastične flaše, još uvijek u rijeke istresaju svoj kabasti otpad, još uvijek pale gume i na pločnike lijepe svoje žvakaće gume i ne samo da ne razmišljaju o posljedicama tih svojih postupaka, nego u tome i ne vide ništa loše. Obično je glavna mantra našeg mentaliteta “Zašto bih ja drugačije, kada 50 drugih ljudi tako baca smeće?” i to se jednostavno mora promijeniti.
Faceplus: Da li novčane kazne mogu poboljšati brigu o okolišu?
Novčane kazne za nepropisno odlaganje otpada su svakako jedna nezamjenjiva mjera koja bi nesumnjivo dovela da boljih rezultata. Tome svjedoči i ponašanje naših sugrađana kada se nalaze u nekoj od Evropskih zemalja koja ima dobar sistem kažnjavanja za bacanje otpada na ulici, koji se onda sasvim prilagode sistemu i ne usuđuju se na bahatost koju pokazuju u svojoj zemlji.
Faceplus: Vaša eko poruka za građane u BiH?
Možda je vremenom ova rečenica prešla u kliše, ali mi zaista imamo samo jednu planetu. Nema opcije B. Prema tome moramo promijeniti svoj odnos prema njoj, jer to je naša dužnost. Osvijestimo se jer imamo pravo da živimo u zdravoj i čistoj okolini.