Durgut je na više od 50 fotografija predstavio njihovu obuću, u kojoj su bježali od genocida na slobodnu teritoriju.
Uglavnom je to obuća koja je dolazila u humanitarnoj pomoći, a za koju će se ispostaviti da je pravljena za mrtvace.
“Predstavljena je serija fotografija obuće koja je pronađena u masovnim grobnicama i uz staze marša smrti”, rekao je Armin Durgut.
Armin Durgut: Trag vremena i života
Cipele sa fotografija vlasništvo su Memorijalnog centra u Potočarima, čija ekipa obilazi staze marša smrti, a gdje je većina cipela pronađena. Imaju ih oko 100, a pola će biti pokazano na izložbi.
“Meni kao fotografu su bile zanimljive jer imaju specifičan izgled, vidi se trag vremena i života u tim okolnostima”, istakao je Armin Durgut.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić je kazao da se na 50-ak fotografija vidi samo jedna vojna čizma, što govori kakvi su ljudi ubijeni.
“Na stazi su samo mrtvare, tene, patike i gumene čizme”, istakao je Suljagić, naglašavajući da je izložba dokaz da genocid neće biti zaboravljen.
Predsjednik UO Memorijalnog centra Ševket Hafizović je istakao da je izložba najslikovitiji način života u Srebrenici tokom ratnih dešavanja.
“Izložbu treba pokazati cijelom svijetu, i dati kao kusur onima koji su poslali mrtvare”, naglasio je Hafizović.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović je poručio da je umjetnost najbolji način da se bol i sjećanje sažmu u formu koja ostaje za budućnost.
Projekt je u potpunosti finansirao Memorijalni centar, a osim izložbe prestavljena je i knjiga, istoimena, u kojoj su opisana događanja u Srebrenici. ‘Mrtvare’ su posebno opisane, gdje su pronađene, ko je pronašao i drugi detalji.
Otvaranjem izložbe počeo je program obilježavanja godišnjice genocida.
