No ima i pojedinaca koji sami žele nešto promijeniti i na tome rade. Jedna od njih je dugogodišnja aktivistica Edisa Demić dugogodišnja aktivistica, po zanimanju profesorica pedagoge i magistrica sociologije za Faceplus projekat govorila je o aktivizmu, ljudskim pravima, trgovini ljudi te učenju i borbi protiv korupcije kroz umjetnost.
Građani nisu imuni na umjetnost
Budućnost određujemo mi, građani! Pojedinac može učiniti mnogo! Pojedinac može pokrenuti grupu! Vjerujem u promjene! Ne postoji zgrada u kojoj kurupcija nije prisutna u nekoj mjeri! Politika je izvor svega! Da je drugačija politika, drugačije bi bilo stanje u državi! Može se boriti protiv korupcije i pomoću umjetnosti! Niko ne može ostati imun na umjetnost! Neću štelu! Vakcinisani smo protiv korupcije, imuni smo na štelu! Uloga mladih je bitna u borbi protiv korupcije! Ljudi ne shvataju da trebaju da se probude na dan izbora! Kad se ruke slože, sve se može! Spas bh. društva je u učenju! Aktivizam je hrana za moju dušu! Potrebni su nam odvažni i hrabri ljudi koji će reagovati na probleme u društvu! Bilo bi me strah Boga da ne uradim ono što mi je obaveza! Položaj žena u društvu je bolji iz godine u godinu! Problem građana je što misle: „Nije moje i ne tiče me se“! Svaki problem se tiče svih nas! Navikli smo se na korupciju! Građani smatraju da se korupcija podrazumjeva! Korupcija je postala sastavni dio života! Potrebna je zaštita pojedinaca koji se bore protiv korupcije! Nepotizam je produžena ruka korupcije! Mnogi se plaše da reaguju! Novinari istraživači su heroji! Košulju straha nam neće niko skinuti ukoliko to sami ne učinimo!
Djeca najčešće žrtve trgovine ljudima
Djeca su najčešće žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, a izložena su seksualnom iskorištavanju, navođenju na prosjačenje i stupanju u prisilne brakove. Broj žrtava trgovine ljudima, dodala je, u protekle tri godine u BiH iznosi oko 250, a 50 posto njih su djeca.
Često, preko interneta, ističe, trgovci ljudima stupe u direktni kontakt sa žrtvom, koja je u tom trenutnu ranjiva, i onda joj spominju ljubavnu vezu, posao u Hrvatskoj i sl. Međutim, žrtva na kraju završi u izolaciji, gdje ju se zastrašuje, tuče i na kraju se dovode drugi muškarci koji je seksualno eksploatiraju i iskorištavaju.
Mnoge djevojke koje završe u raljama trgovaca ljudima, naglašava, navikavaju se na korištenje narkortika i veliki broj njih razvije štokholmski sindrom te na kraju nemaju snage da to prijave.
Sudionici današnjeg okruglog stola razgovarali su o uzrocima, razvoju, trenutnom stanju, pojavnim oblicima trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, indikatorima prepoznavanja i mogućnostima prevencije, državnom referalnom mehanizmu, suradnji, identifikaciji i podršci žrtvama trgovine ljudima.