Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, kako je izvijestio glasnogovornik Nikola Jelić, uputio je pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću zbog propusta Vlade u postupku donošenja Zaključaka Vijeća Europske unije o proširenju i Procesu stabilizacije i pridruživanja, a usvojenih u jučer u Briselu.
Kako je Jelić naveo, “predsjednik Milanović je u pismu izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim Zaključcima Vijeća EU jer se njima ne jamče prava Hrvata u Bosni i Hercegovini kao konstitutivnog naroda”.
Iz priopćenja nije jasno na koji se dio zaključaka odnosi predsjednikov prigovor na propuste jer se iz svih informacija tokom donošenja zaključaka moglo zaključiti da je Hrvatska ojačala položaj Hrvata u BiH. Jutarnji list objavio je precizno o čemu se radi.
Zaključci su na sastanku Vijeća općih poslova usvojeni tek pred kraj dana, nakon što o tome nije bilo dogovora tokom rasprave. Diplomati su među državama koje su imale rezerve spominjali i Hrvatsku. Protiv prvog prijedloga zaključaka su bile i Bugarska (zbog Sjeverne Makedonije) te Grčka i Cipar zbog Turske.
Za EU je usvajanje ovih zaključaka bilo izuzetno važno jer dvije godine nije bilo uopće zaključaka zbog veta država članica.
Za Hrvatsku je u zaključcima na gotovo 30 stranica ključna bila tačka 59 koja govori o ustavnim i izbornim reformama u BiH
Usvojena verzija tačke 59 iz zaključaka:
“U odnosu na institucionalne mehanizme, koji su uspostavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice kroz provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci. Vijeće ističe da ne bi trebalo poduzeti nijedan zakonodavni ili politički postupak koji bi provedbu te i drugih povezanih presuda doveo u pitanje ili koji bi dodatno produbili podjele. Vijeće ponavlja svoj poziv za inkluzivnim procesom ograničenih ustavnih i izbornih reformi kroz istinski dijalog u skladu s europskim standardima kako bi se eliminirali svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće naglašava da se niz odluka Ustavnog suda tek treba u potpunosti provesti. U tom kontekstu, Vijeće poziva Međuagencijsku radnu skupinu da hitno nastavi svoj rad i predstavi prijedloge reformi prije glasovanja za poboljšanje izbornog okvira.”
Važno je i spominjanje provedbe odluka Ustavnog suda BiH. Hrvatska u tom smislu vidi presude koje su potvrdile da je bilo diskriminacije prema konstitutivnim narodima. Jedna od tih odluka je iz 2016. prema kojoj je izborni zakon diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i kojom je potvrđeno da su izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predstavnici konstitutivnih naroda, a ne predstavnici kantona.
U nacrtima zaključaka, koji nisu prošli, nisu se spominjale te sudske odluke pa Hrvatska smatra da je ovime uspjela ubaciti ono što je za nju važno.
I dodala da je cilj Hrvatske konačno stati na kraj preglasavanju Hrvata u BiH.
U dijelu Zaključaka, koji se odnose na BiH, ne spominje se niti jedan konstitutivni narod, što bi mogao biti razlog za predsjednikov prigovor. Što je uobičajena diplomatska forma.
U junu je Milanović tražio da se promijeni završni dokument summita NATO-a kad je uneseno spominjanje Daytonskog sporazuma i promjene izbornog zakonodavstva. Pitanje je zašto tada nije inzistirao na uvođenju konstitutivnosti Hrvata. Jer, u Zaključcima Vijeća EU se Dayton i izborna reforma navode. Dva puta.