Koliko vremena provodimo u zatvorenom prostoru? Statistika je neumoljiva i kaže 90 odsto na dnevnom nivou. Dug boravak u zatvorenom prostoru i višesatno sjedenje za kompjuterom, zatim sve duža lista dnevnih obaveza koje je potrebno završiti, pojačava nivo stresa i utiče na opšte stanje organizma.
Ne samo odrasli, već i djeca su sve više zauzeta sa školskim i vanškolskim obavezama, a slobodno vrijeme provode uz svoje telefone, konzole i kompjutere. Razvoj tehnologije donio je razne benefite u mnogima sferama života ali i „oduzeo“ prirodu i boravak na otvorenom novim generacijama. To je svakako pitanje izbora ali u užurbanom gradskom životu sve češće idemo linijom manjeg otpora. Posljedica toga su određeni zdravstveni problemi, a sve češće i „ sindrom pognute glave“ (Head Down). Pognuta glava tj. okretanje glave na dole ka ekranu mijenja prirodnu zakrivljenost vrata što dovodi do hroničnih bolova u mišićima vrata i leđa, a nekad i do ozbiljnijih posljedica.
Koliko vremena provodimo u korišćenju raznih uređaja govori i statistika da se u jednom danu u svijetu pošalje preko 120 milijardi mejlova, pregleda oko 69 miliona fotografija i preko 6 milijardi pregleda video sadržaja na nekim od društvenih mreža.* Na žalost, navike naših najmlađih se mijenjaju sve više pa većinu slobodnog vremena provode u zatvorenom prostoru gledajući u ekran tako da „ sindrom pognute glave“ sve češće pogađa djecu i adolescente.
U ime kompanije VELUX, na osnovu CAWI istraživanja urađena je anketa i izvještaj pod nazivom „HEAD DOWNERS 2021 (POGNUTE GLAVE)“ na populaciji osam centralnoevropskih zemalja – Mađarske, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke, Hrvatske, Češke i Slovenije. Ovo istraživanje je imalo za cilj da podstakne povezivanje ljudi sa prirodom te da je više cijene, pa je shodno tome 95 odsto ispitanika kazalo da je priroda važna i da o njoj treba voditi računa. Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da neki ljudi trećinu svog života provode gledajući u ekran. Nešto manje od polovine ispitanike (43%) ne posmatra oblake, ptice ili Sunce, a većina ne može da prepozna 10 vrsta ptica (74%) i drveća ( 86%). Roditelji djece do 18 godina vjeruju da kontakt sa prirodom omogućava odmor ( 93%) i da djeca i adolescenti sada manje vremena provode na otvorenom nego što su to radile prethodne generacije. Koliko vremena se provodi na otvorenom govori i frapantna činjenica da, svaki treći ispitanik koji živi u gradu provede manje od 2 sata na otvorenom i to danima kada ne ide u školu ili na posao.
A koje su „posljedice“ odlaska u prirodu? Poznato je da šetnja u prirodi pozitivno utiče na mentalno i fizičko zdravlje i prija svim generacijama bez obzira na životnu dob. Pješačenje, treniranje i uopšte boravak u prirodi sa bujnom vegetacijom smanjuje kod djece i odraslih rizike od gojaznosti, dijabetesa, srčanih poteškoća, utiče na bolje raspoloženju, koncetraciju, smanjuje osjećaj hroničnog umora i anksioznost. Pored svih ovih prednosti boravak u prirodi utiče i na jačanje imunološkog sistema kod djece.
Boravak u prirodi prija gledajući sa mnogo aspekata, međutim kada već moramo da boravimo u zatvorenom prostoru onda ga treba učiniti što ugodnijim i zdravijim za život. Interesantna činjenica je da je Svjetska zdravstva organizacija prije gotovo četrdeset godina definisala „sindrom bolesne zgrade“ (Sick Building Syndrome)**. Ovaj sindrom su povezali sa kvalitetom materijala od kojih se grade zgrade i vazduha u zatvorenim prostorima. Kvalitet građevinskih materijala od kojih se grade kuće i zgrade, boje i namještaj koji se koristi za uređenje unutrašnjosti, cirkulacija svježeg vazduha, osunčanost prostorija i dotok prirodne svjetlosti su važni elementi za kvalitetan život.
