Izmjene Zakona o igrama na sreću u Federaciji BiH su prijeko potrebne kako bi se spriječile daljnje zloupotrebe, uspostavila bolja kontrola kladionica, ali i pravednije oporezivanje priređivača igara na sreću. Iako je izmjene Zakona još krajem 2015. godine predložila Porezna uprava FBiH, sistem oporezivanja je do danas ostao isti, a koji stavlja i u diskriminirajući položaj priređivače igara na sreću klađenjem.
Oporezivanje svih dobitaka po stopi od deset posto
„Porezna uprava je u cilju unapređenja sistema oporezivanja priređivanja igara na sreću u Federaciji BiH krajem 2015. godine inicirala izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću. Inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, na način da se sve igre na sreću (i sportsko klađenje i RNG klađenje), oporezuju u procentu od pet posto na svaku pojedinačnu uplatu igrača. I da se svi dobici oprezuju porezom na dohodak po stopi od deset posto, te da porez na dobitke do 100 KM bude prihod fonda PIO-a. A na dobitke iznad 100 KM, i naknada od pet posto, prihod kantona i općina. Razlozi zbog kojih je PU predložila izmjene zakona su pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola. Zatim, ukidanje diskriminacije među priređivačima i igračima, i u konačnici povećanje javnih prihoda“ – kaže nam Šerif Isović, direktor Porezne uprave FBiH.
Upitali smo Isovića koliko na godišnjem nivou Federacija gubi zbog neuređene oblasti igara na sreću, kladionica?
„Formalno-pravno ne može se reći da se radi o gubitku, jer nije propisana obaveza plaćanja. Međutim na osnovu dosadašnjeg prometa se može kvantificirati očekivani priliv javnih prihoda, da je prihvaćen prijedlog Uprave, ili neki drugi prijedlog. Naime, u periodu od 1. januara 2016. do 31. decembra 2018. ukupan promet priređivanja igara na sreću po osnovu RNG-a i sportskog klađenja iznosio je 4.902.622.876 KM, a isplate do 100 KM koje ne podliježu oporezivanju iznosile su ukupno 3.762.967.229 KM. Ovi podaci su jasan pokazatelj zašto su prijedlozi Porezne uprave Federacije BiH bili u potpunosti opravdani“ – govori nam Isović i dodaje:
„Da je prihvaćen prijedlog PU FBiH, u protekle tri godine (2016, 2017. i 2018) efekat naplate javnih prihoda, po osnovu priređivanja igara na sreću, budžet FBiH bi bio veći za 555.644.654,00 KM, tačnije, priliv sredstava u budžet bi bio veći za taj iznos“ – ukazuje Isović.
Upitan ko je prema njegovom mišljenju najviše kriv što nije izmijenjen Zakon o igrama na sreću u FBiH, kaže da se odgovor na ovo pitanje treba potražiti u Federalnom ministarstvu finansija, Vladi FBiH i Parlamentu FBiH.
Govoreći o onome što je problematično u sadašnjem poslovanju kladionica, naglašava kako se radi o problemima zakonske prirode.
„Tu je regulisanje obavljanja ove djelatnosti i porezna politika za ovu oblast. Obavljanje djelatnosti u smislu, prije svega lokacije, dosta je “liberalizovano”, a postojeća porezna politika za ovu djelatnost je specifična, stimulativna, nije u sistemu PDV-a, različita, čak među samim vrstama klađenja. Postojeća rješenja koja su propisana Zakonom o igrama na sreću koji je u primjeni od 2015. godine, stavljaju u diskriminatorski položaj priređivače igara na sreću klađenjem i priređivače RNG klađenja“ – navodi Isović.
Pojašnjava da se na sportsko klađenje plaća naknada za priređivanje igara na sreću klađenja, koja predstavlja iznos u visini pet posto od uplate učesnika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate. A za priređivanje RNG klađenja (Generator slučajnih brojeva, elektronsko klađenje), uplaćuje se naknada u iznosu od 300 KM mjesečno, po svakom uplatnom mjestu, a dobici do 100 KM nisu oporezovani porezom na dohodak.
Diskriminirani su i igrači
„Dakle, imamo diskriminaciju i u oblasti oporezivanja igara na sreću, jer se na jedne igre plaća paušal od 300 KM po uplatnom mjestu, a na druge naknada od pet posto na ostvareni promet. Također, diskriminirani su i igrači, jer se na dobitke do 100 KM ne plaća porez, pa tako kad jedan igrač dobije 99 KM isplati mu se na ruke 99 KM, a drugi igrač kad dobije 101 KM, isplati mu se 90,90 KM… Zakonom o igrama na sreću koji je u primjeni nije dobro uređeno ni pitanje rada, ali ni pitanje nadzora i oporezivanja priređivača igara na sreću. Zbog toga je u cilju unapređenja sistema oporezivanja priređivanja igara na sreću Porezna uprava i inicirala izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću“ – naglašava Isović.
Na kraju dodaje da Porezna uprava FBiH kontinuirano radi na unapređenju inspekcijskog nadzora i na poboljšanju funkcionalnosti sistema za online praćenja poreznih obaveza priređivača igara na sreću klađenjem – kladionice i automat klubova za interne korisnike.
Podsjećanja radi, u Republici Srpskoj je 12. marta donesen novi Zakon o igrama na sreću.