Nedavno je objavio “Debljina svijeta” i “Iran, izbor oružja?”, a još prošle godine esej upozorenja “Povratak rata”
NIJE LI ČINJENICA DA RUSI NISU DO SADA USPJELI UĆI U KIJEV ZNAK NJIHOVE SLABOSTI?
– Toliko smo naviknuti da rat bude videoigrica da zamišljamo da grad kao Kijev za 24 sata može pasti u ruske ruke. Čak je i Amerikancima u Iraku, sa svom vojnom moći kojom su raspolagali, trebalo više od petnaest dana da dospiju do Bagdada, u ratu u kojem su intervenirali silom koja nije bila ni za poređenje. A Paris je 1940. pao nakon 34 dana!
ALI VIŠE NIJE ISTA EPOHA.
– Naravno, ali naoružanje se razvilo svugdje u svijetu. Mislim da ovaj ruski rat jako liči na pohod u maju 1940. Ukrajina je malo veća od Francuske. Od Sdana do Bordeauxa je trebalo 40 dana.
DOMINACIJA NA NEBU
Rusi su apsolutno dominantni na nebu, Ukrajinci su u tom smislu samo statisti. U maju 1940. Njemačka je avijacija bila nadmoćnija i ljudi su je znali koristiti, jednako kao što su znali voditi rat tenkovima. To je odlučilo ishod.
TREBA LI SHVATITI OZBILJNO NUKLEARNE PRIJETNJE KOJIMA MAŠE PUTIN?
– Da, jako ozbiljno. Po mom mišljenju, ova je najava bez presedana. Upozorenje ovom silom nuklearnog odvraćanja, nakon dogovora sa ministrom obrane i zapovjednikom vojske, daje konkretnu konzistentnost dosadašnjim Putinovim izjavama općeg karaktera. To je podsjećanje da ova kriza nije samo ukrajinska, nego da ima mnogo šire dimenzije.
KAKVU STRATEGIJU DANAS U UKRAJINI IMA RUSKA VOJSKA?-
Ciljati na gradove i strateške luke, izbjegavajući pozicije Ukrajinaca, koji su se skoncentrisali na granicama samoproglašenih pseudo-republika Donbasa. Rusima se ne žuri da im se suprotstave. Nijemci su čekali mjesec dana prije nego su se počeli zanimati za liniju Maginot. Ideja ruskih operacijskih planera je sići do Donbasa zaobilazeći ukrajinske pozicije i pomoći ruskim snagama koje dolaze sa Krima. Zaključati Krim je od strateškog interesa. Jednako je i sa Mariupolom. To se može desiti u jednom tjednu. Tako bi onemogućili pristup Azovskom moru. To je vojnim jezikom rečeno – racionalni ratni cilj.
POSTOJI RIZIK I DA ODESA PADNE U RUSKE RUKE…
– Vjerojatno. Za sada, treba biti podozriv u vezi sa svim što Rusi kažu. Imaju računa reći da je neki grad pao u njihove ruke jer tako mogu demoralizirati Ukrajince. Prije par dana je rečeno da je pao Kherson, ali za sada je to još uvijek džep kojeg drže Ukrajinci. To je strateški prostor, na istoku Odese na Crnom moru, jer je velika vojna luka i brodogradilište. Jednako je i sa Kijevom, očekivali su da će sve završiti jednim potezom, a nije bilo tako, sad su usporili i puno se opreznije kreću prema glavnom gradu. Kijev je ratni cilj sam po sebi. Ako rezimiramo: Rusi su lansirali nekoliko ofanziva, ofanzivu na Harkov, i od tamo vjerojatno prema Donbasu, da bi uhvatili u zamku Ukrajince koji su se postavili duž granica tvz. samoproglašenih republika; uspon ruskih snaga sa Krima prema Mariupolu, i sa Krima prema zapadnim ivicama Crnog mora, i desant iz Bjelarusa prema Kijevu preko zone isključenja Tchernobyla. Zašto Tchernobyl? Upravo zato što je to napuštena zona gdje nema rizika da naiđu na prometna zakrčenja ili na kolone izbjeglica.
KAKO VIDITE NASTAVAK DOGAĐAJA?
– Ostaju dvije velike neizvjesnosti. Naprije, da li će se pohod brzo proširiti na zapadne dijelove Ukrajine? Za sada ne raspolažemo pouzdanim informacijama u tom smislu. To će vjerojatno biti druga faza operacija, jer si Rusi ne mogu dozvoliti da se u Lvivu uspostavi ukrajinska vlada. Drugo pitanje je šta će biti kad padne Odesa? Kuda će Rusi onda krenuti? I tu se postavlja pitanje Moldove, koja na jugozapadu graniči sa Ukrajinom.
To je mala zemlja politički podijeljena između pro-ruskih i pro-zapadno orijentiranih građana, u kojoj vlada korupcija. Moldovu vidim kao poslasticu nakon glavnog objeda, ako mi je dozvoljeno tako reći. Ima trideset godina kako je približno 5000 ruskih vojnika raspoređeno u Transnistriji, još jednoj samoproglašenoj republici. To je zamrznuti sukob koji prijeti da se ovom prigodom raskravi. U tom trenutku ćemo se naći sa dugom granicom razdvajanja ruskih snaga od Rumunjske, sa otoka Zmija do ušća Dunava do ukrajinskih Karpata. Granica bi postala još duža, ako bi Rusi preuzeli kontrolu nad Moldovom.
KIJEV NIJE SARAJEVO
I šta će onda uraditi 700 francuskih vojnika koji su poslati u Rumunjsku? Oni će se praktično naći u direktnom kontaktu sa Rusima. Nadam se da će Francuzi i Amerikanci pravovremeno zauzeti pozicije i procijeniti situaciju. Poznato je da Vladimir Putin funkcionira samo u odnosima sile. Tamo će biti s jedne strane hiljade ruskih vojnika, i 700 francuskih.
KOLIKO JE RUSKIH VOJNIKA ANGAŽIRANO SADA U BORBI?
– Na početku je bila jedna trećina borbenih bataljona, a sada raspoređuju i drugu trećinu. To je jednak tip kadence kao u Blitzkriegu 1940.
KAKO OBJAŠNJAVATE DA RUSI IMAJU PROBLEMA ZAUZETI KIJEV, I TO U ODNOSU VOJNIH SNAGA KOJI JE POVOLJNIJI ZA NJIH?