Stefan Bilas (68) kaže da ponekad čuje Ruse. To može biti tutnjava tenkova koja nadglasava nježno kokodakanje kokošiju u njegovom dvorištu ili, češće, zujanje helikoptera i zaglušujuća buka borbenih aviona koji idu tko zna kamo, piše Guardian.
Jedne noći se čula i artiljerijska pucnjava iz smjera nedalekog vojnog poligona. Noću se mogu vidjeti svjetla s ruskih osmatračnica. ‘Za mir!’, nazdravlja umirovljeni poljoprivrednik i na iskap isprazni čašicu votke.
Bilas, sin Ukrajinaca prisilno preseljenih 1947. na ovo područje u sklopu sovjetske Operacije Vistula, kojom je Josif Staljin pokušao degermanizirati teritorij pod njegovom kontrolom, rođen je u ovom poljskom selu Rudziszki na rubu šume u koju je ulaz zapriječen ogradom i kapijom. Nitko ne smije ući u šumu, a stranci čak ne smiju doći ni do Bilasove kuće.
To je zato što početak šume označava kraj poljskog teritorija i početak ruske enklave Kalinjingrad na Baltičkom moru. Bilasova bijelo okrečena kuća je posljednja u selu, tek 50 metara od ograde.
Šuma – koja se prostire na tek stotinjak metara, no u kojoj je drveće gusto i visoko – sakriva sve grijehe. Iako Bilas i njegova supruga Halina (65) te njegovi susjedi Henryka Wolodzko (63) i Jan Wolodzko (67) mogu čuti Ruse, na vide ih, kaže Halina dok na stol donosi kobasice s češnjakom i salatu od rajčica. Ruse ne vide – niti ih žele vidjeti.
‘Mislim o tome svaki dan’, kaže Bilas i iskapi još jednu čašicu. ‘Mogli bi doći u svakom trenutku i pobiti nas u našim krevetima. Bolje da ne kažem što mislim o njima’, kaže, dok u ruke uzima biografiju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na poljskom jeziku.
To se područje zove ‘Suwałki jaz’ – stotinjak kilometara širok pojas zemlje na granici Poljske i Litve, sa zapadne strane omeđen Rusima, a na istoku ruskom saveznicom Bjelorusijom.
To je mjesto gdje će, kažu vojni analitičari, Vladimir Putin prvo udariti ako ocijeni da mu uključivanje Zapada u sukob u Ukrajini nije ostavilo drugog izbora.
Strategija Kremlja je, kažu, pregaziti Litvu, Latviju i Estoniju s prostora Rusije. Baltički glavni gradovi mogli bi pasti za tri dana, sugeriraju analitičari.
Istovremeno, Putin bi pokušao onemogućiti pokušaje NATO-a da pošalje pojačanje, pretvarajući ovaj granični pojas, jedini koridor koji bi NATO-u bio na raspolaganju, u neprobojni pakleni krajolik.
Iz Litve prema Poljskoj kroz taj močvarni i za vojnu mehanizaciju težak teren vode samo dvije ceste i jedna željeznička pruga.
Bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko pokazao je tijekom ovoga rata da je spreman Putinu dozvoliti da koristi njegovu zemlju kao lansirnu rampu za invaziju.
Kalinjingrad je krcat oružjem, uključujući i hipersonične projektile. U proteklim danima, ruski su mediji izvijestili da osoblje Baltičke flote Ruske federacije s bazom u Kalinjingradu, provodi vježbu svojih raketnih i topničkih postrojbi.
Provokativno tempiranje vježbi ruske vojske je bez ikakve sumnje namjerno. Suwałki jaz je područje posebnog interesa, i kod kuće i u inozemstvu, u svjetlu napetosti između Litve i Kremlja.
Litva je optužena da ‘blokira’ Kalinjingrad nakon što su državne željeznice odbile dopustiti prolaz iz Rusije za Kalinjingrad vlakovima koji prevoze čelik i željeznu rudaču, čiji je uvoz zabranjen u EU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je vladu u Vilniusu da slijedi odmazda koja će imati ‘ozbiljne negativne posljedice po stanovništvo Litve’.
