Filmske replike “Strijelac zove Kondora”, “Čekam te u pet kraj Begove džamije” te kurirska lozinka “Vazduh trepti kao da nebo gori, sprema se oluja”, rečenice su koje su duboko utkane u memoriju svakog Sarajlije, stanovnika BiH, regiona, ali i šire. Film ništa manje nije popularan ni u Kini, gdje ga je prema nekim procjenama gledalo više od milijardu ljudi.
Vođeni time da je “Valter brani Sarajevo” mnogo više od filma, i da ukupna priča o Šibinom kultnom ostvarenju ima mnogo širi kontekst, ekipa Filmskog centra Sarajevo, na čelu s direktorom ove ustanove, nagrađivanim bh. rediteljem, scenaristom i producentom Jasminom Durakovićem, krenula je u osnivanje filmskog i multimedijalnog muzeja “Valter brani Sarajevo”.
Dok se radovi privode kraju i muzej priprema za svečano otvorenje 6. aprila, s direktorom Jasminom Durakovićem razgovor smo obavili u jednoj od muzejskih soba, replici sahadžijske radnje iz filma “Valter brani Sarajevo”, mjestu gdje se u filmu okupljaju sarajevski ilegalci. Ljubiteljima Valtera poznatija je kao radnja Seada Kapetanovića, čiji lik tumači legendarni Rade Marković i u kojoj izgovara svoju čuvenu rečenicu “Dok je ljudi, mjeriće se vrijeme”.
Najveću prostoriju u muzeju čini replika podzemnog bunkera u kojem se na početku filma održava važan sastanak njemačkog vojnog vrha i objavljuje početak operacije Laufer, koja je okosnica filma i čiji je cilj dovesti gorivo njemačkim oklopnim vozilima na Balkanu radi početka povlačenja. Tu su naravno i brojni filmski rekviziti, njemačke uniforme, oružje, vojna oprema i brojni drugi prepoznatljivi elementi iz kultnog filma.
Simbol grada Sarajeva
Govoreći o tome kako je nastala ideja o pokretanju ovog projekta, Duraković navodi kako bh. kinematografija baštini velike autore i filmove.
“Neko će reći da je to možda mogao biti neki drugi film. Međutim, film ‘Valter brani Sarajevo’ je kultni film domaće bh. kinematografije, ali je sigurno i puno više od toga. On je na neki način simbol grada Sarajeva, kako zbog samog filma, tako iz zbog backgrounda čitave priče o filmu. To su bili razlozi zašto smo se opredijelili da radimo ovaj projekat”, istakao je Duraković.
Govoreći o procesu pravljenja muzeja, Duraković navodi kako su napravljena scenografska rješenja koja su rekonstrukcije iz filma, ali svakako i brojne makete, rekviziti te jedan dio orginalnih postavki.
“Radili smo figure reditelja Hajrudina Krvavca i glumaca u filmu, a riječ je o konceptu voštanih figura. Uradili smo audio-mix muziku iz filma, a tu je multimedija koju razvijamo. Ono što želimo je svakako da ovaj muzej bude povod da ljudi saznaju o filmu i naslijeđu filma”, kazao je Duraković, dodavši kako svakako računaju i na posjete turista.
Kako Duraković naglašava, muzej će biti otvoren 6. aprila, ali Filmski centar Sarajevo se tu ne planira zaustaviti, već nastaviti s njegovim razvojem. Prema njegovim riječima, plan je da u saradnji s turističkom zajednicom muzej bude sastavni dio turističke ture “Valter brani Sarajevo”.
Zahtjevan projekat
Na pitanje koliko je bilo zahtjevno realizovati ovakav projekat, Duraković navodi kako se praktično u ovaj projekat ušlo kao da se pravi igrani film, vrlo ambiciozan.
“Morali smo da angažiramo sve one ljude koji su sastavni dio filmske industrije. Scenografi, kostimografi, maketari, snimatelji, majstori svjetla, vlasuljari, make-up artisti. U tom smislu je bilo kompleksno, jer naprosto to trebate sve spojiti u koncept koji će na kraju biti jedinstven. Jedan od zahtjevnijih projekata u kojima sam učestvovao, a inače sam filmski reditelj koji iza sebe ima četiri igrana filma, serije i brojne projekte. Zaista zahtjevan projekat za realizaciju”, ispričao je Duraković.
Da je projekat muzeja “Valter brani Sarajevo” istovremeno i odavanje priznanja autoru filma Hajrudinu Šibi Krvavcu, potvrđuje i Duraković koji ističe da je Šiba Krvavac bio kreator filma, sudionik tog vremena, u tom smislu i najzaslužnija osoba u ovoj priči.
“Cijele ove priče o muzeju, ne bi bilo da nije bilo filma, a filma ne bi bilo da nije bilo Šibe Krvavca. On je kreator. Naravno da su važni drugi ljudi na filmu, glumci i filmska ekipa, ali je nekako uvijek na tom prvom mjestu autor i reditelj”, istakao je Duraković, te dodao: “U našem muzeju će upravo biti on akcentiran kao centralna figura muzeja, naravno s glumcima, bit će pozicionaran u prirodnoj veličini na ulazu u muzej kao domaćin koji dočekuje sve one koji žele da vide ovaj muzej”.
S obzirom da je film “Valter brani Sarajevo” obilježio mnoga djetinjstva i mladosti i sam Duraković ističe kako je imao sedam godina kada je snimljen ovaj film. Na pitanje kakvo mjesto je Valter zauzeo u njegovom djetinjstvu, odgovorio je:
“Svi mi koji smo odrasli u BiH tih godina, naprosto smo taj film doživljavali kao nešto što je potpuno drugačije od svega onoga što smo do tada gledali. To je bilo vrijeme ideologije, vrijeme socijalizma i komunizma u bivšoj Jugoslavij, ali njegovi (Šibini) filmovi uopće nisu ideološki obojeni. On, naizgled to ima u backgroundu, ali se zapravo radi o jednom klasičnom akcionom filmu u kojem imate dobre i loše momke”.
Očekujemo turiste iz Kine, ali i sve Sarajlije
U konekstu činjenice da je “Valter brani Sarajevo”; imao veliku gledanost u Kini, Duraković navodi kako je ovo i muzej koji će svakako biti interesantan za turiste iz Kine.
“Očekujemo turiste iz Kine, oni sigurno jesu publika za koju očekujemo da će biti ovdje. Postoje interesi, mi već imamo i najave od nekih kineskih turističkih agencija. Ono što je zanimljivo da Filmski centar Sarajevo trenutno pregovara s kineskim producentskim kućama da se radi remake filmova ‘Valter brani Sarajevo’ i ‘Most'”, poručio je Duraković.
Na samom kraju je poručio kako je svakako želja da ovaj muzej bude povećen i građanima Sarajeva, posebno zbog toga što su Sarajlije emotivno vezane za ovaj film.
“Mi želimo da i oni budu ti koji rado dolaze u ovaj muzej, kao i svi drugi koji žele saznati nešto o ovom gradu. Mislim da kada neko ko nije izvan BiH, ovog prostora ili Evrope, dođe u Sarajevo, ako želi da sazna malo više o ovom gradu, jedna od nezaobilaznih priča je priča o ovom filmu. Preko ovog filma možete da saznate djelić tajne o Sarajevu, zašto Sarajevo kao grad opstaje i zašto je toliko interesantan na mapi svijeta”, zaključio je Duraković.
Film “Valter brani Sarajevo” inspirisan je životom sarajevskog ilegalca Vladimira Perića Valtera, jednog od organizatora Narodnooslobodilačke borbe u Sarajevu. Muzej”Valter brani Sarajevo” biće otvoren 6. aprila, 74 godine od dana kada je Sarajevo oslobođeno, 74 godine od dana kada je Valter poginuo i dao svoj život za slobodu Sarajeva.
Muzej prave vrhunski sručnjaci
Osim Durakovića, kao idejnog pokretača muzeja, u realizaciju muzeja okupljena je ekipa vrhunskih stručnjaka iz filmske, likovne i muzeološke djelatnosti. Scenograf je profesor Akademije scenskih umjetnosti Osman Arslanagić, dizajner Sanja Kulenović, kostimograf Belma Žižko. Majstor svjetla je Fahrudin Hadžanović.
Posebna atrakcija u muzeju biće likovi reditelja Hajrudina Šibe Krvavca i glavnih likova iz filma realistično urađenih u prirodnoj veličini i u kostimima iz vremena snimanja i filma. Ovaj dio posla vode akademski kipari Lejla Ćehajić i Samir Sučeska. Uključeni su i mladi historičari umjetnosti, budući kustosi muzeja s Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Dado Džihan, poznati muzičar i autor filmske muzike, kreirao je i audio zvuk za muzej. Reditelj Nedim Karalić radi video segment za muzej i medijsku kampanju, dok je izvršni menadžer projekta Mija Šego.
Partner projekta je Grad Sarajevo, a projekat podržavaju brojne institucije iz filmske industrije u BiH i regije te medijske kuće.