Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom na to da centralne banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetske ekonomije.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao četiri posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks pet posto, na 10.867 bodova.
Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje “medvjeda”, dvadeset posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo.
Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke centralne banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine. To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti.
Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto. To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.
Najagresivnije povećanje kamata u historiji
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u martu ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.
„Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Centralna banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno”, kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group.
Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od četrdeset godina.
Powell: “Recesija je moguća”
No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih dva posto potrajat će godinama, usporiti rast ekonomije i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.
Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će ekonomija porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto. No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti ekonomiju u dublju recesiju.
Tehnički je američka ekonomija već uronila u recesiju, s obzirom na to da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.
Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: „Niko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti.”
Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od dva posto mogla biti postignuta tek 2025. godine.
„Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija”, kaže Mike Mullaney, direktor u kompaniji Boston Partners.
Povišene kamate – “novo normalno”
Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošle sedmice, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.
Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je ekonomija već vjerojatno u recesiji.
Kako se kamate povećavaju, a rast ekonomija usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošle sedmice potonuo više od tri posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine.
„Nakon deset godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ‘novom normalnom’”, kaže Carol Schleif, direktorica u kompaniji BMO.
I na evropskim su burzama cijene dionica prošle sedmice pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je tri posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda.