Femicid, zločin iz mržnje motivisan spolom žrtve, u Bosni i Hercegovini samo u ovoj godini odnio je jedanaest života, barem prema podacima medija jer objedinjena statistika ne postoji.
Emisija je realizovana u okviru regionalnog programa “Sprječavanje nasilja nad ženama u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: sprovođenje normi, mijenjanje stavova” koji finansira Evropska unija, a provodi UN Women, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla je implementacijski partner pod granta „Koristimo dostupne mehanizme kako bismo se zaštitili od nasilja i diskriminacije“. Lokalni projektni partneri su Udruženje Romkinja centar za majke „Nada“ Kakanj i Udruženje „Romska djevojka -Romani ćej“ . Projekat se implementira u Tuzli, Kaknju, Prnjavoru i Vukosavlju ali kroz rad ženske romske mreže „Uspjeh“ i na nacionalnom nivou.
Gošće emisije su bile Duška Andrić iz Centra ženskih prava Zenica, Indira Bajramović, direktorica udruženja „Bolja budućnost“ iz Tuzle i Jadranka Miličević iz fondacije „Cure“.
O tome kako nastaje femicid i kako možemo spriječiti razvoj nasilja nad ženama u budućnosti govorila je Duška Andrić.
“Da bismo promijenili pogrešno shvatanje femicida, trebamo raditi na humanizaciji odnosa između spolova i razmišljati o tome šta je uloga žene u druđtvu i šta je uloga žena u partnerskom odnosu. Većina žena, koje su ubijene, ubijene su od strane svojih bivših ili sadašnjih partnera. Upravo zbog odnosa prema ženi i položaj žene u društvu, porodici i partnerskoj vezi, gdje se ona posmatra praktično kao neka vrsta svojine, pojavljuje se nasilje nad ženama. Od malih nogu trebamo odgajati djecu i mlade da taj partnerski odnos nije stvar nadmoći, nego zajedničkog življenja i da jedni iz drugih izvlačimo najbolje, a ne da budimo ono najgore“, poručila je Duška Andrić.
Femicid se ne desi odjednom. Često prije ubistva žena se duži period nalazi pod pritiskom partnera, trpi psihičko, pa i fizičko nasilje.
“Da krenemo od nasilja. Ako žena godinama trpi psihičko i fizičko nasilje, govor mržnje, sve to na kraju rezultira femicidom. Jer žena u takvoj zajednici ostaje najčešće zbog djece, često nema se gdje vratiti i ako je nezaposlena i ekonomski zavisi od svog partnera on to koristi. I kada donese odluku da ga definitvno ostavi, desi se ubistvo“, kazala je Indira Bajramović.
Brojni su slučajevi ubistva žena na području Bosne i Hercegovine i zemalja regije, ali femicid još uvijek nije definisan kao krivično djelo. Borbu da se femicid uvede u krivični zakon počele su brojne organizacije, a jedna od njih je fondacija „Cure“.
“Nažalost fondacija „Cure“ ne može sama ništa uraditi. Ali globalno govoreći, već dugi niz godina radimo izmjene Krivičnog zakona kako na federalnom novou, tako i pokušavamo na području RS-a. Državni zakon ne postoji, ne postoji državna statistika ni o broju femicid ubistava, ni o broju nasilja. Čak nemamo ni tačan broj presuda”, rekla je Jadranka Miličević.
Više informacija možete pronaći u emisiji FACE specijal: Femicid.