Sredinom mjeseca maja preminuo je Hasan Hadžiavdić, idejni tvorac akademske inicijative za povrat Sutorine, pravni i bosanskohercegovački intelektualac. Tim povodom oglasio se prof. dr. Suad Kurtćehajić, koji je kazao da je njegova smrt nemjerljiv gubitak za bh. akademsku zajednicu.
Njegovo saopćenje prenosimo u cijelosti:
Hasan Hadžiavdić je preminuo u ponedjeljak, 15. maja 2023. godine. Ostat će zapamćen kao idejni tvorac akademske inicijative za povrat Sutorine i Kruševice u sastav Bosne i Hercegovine. Tako je najesen te 2014. godine imao 81 godinu kada je animirao akademika prof. dr. Suada Kurtćehajića da stvori akademsku inicijativu za povrat Sutorine i od tada pa nadalje, sve do svoje smrti, djelovao je kao čovjek iz sjene koji se nije mirio sa činjenicom da se naš drugi izlaz na more prepusti Crnoj Gori, a da se ne uđe u arbitražu ili tužbeni zahtjev za povrat nesavjesnog posjeda od strane Crne Gore pred Internacionalnim sudom pravde u Hagu.
Mada je naša Parlamentarna skupština 24. novembra 2015. godine odobrila Predsjedništvu BiH da ratificira ugovor sa Crnom Gorom, prema kojem je višestoljetni teritorij Bosne i Hercegovine prepušten Crnoj Gori, Hasan Hadžiavdić je ulagao ogromnu energiju i bio inicijator tužbe pred Državnim sudom BiH protiv članova tadašnjeg Predsjedništva u sastavu: Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović zbog veleizdaje državnog interesa. Njegovo djelovanje nije popuštalo ni nakon ratifikacije i smatrao je da treba iskoristiti činjenicu da je Državna komisija za granicu koja je brojala devet članova u pojedinim odlučujućim sesijama utvrđivala granicu sa crnogorskom komisijom bez kvoruma, sa samo tri člana, a kvorum je činilo minimalno šest članova Državne komisije, te da treba tražiti raskid ugovora zbog bitne povrede postupka i vratiti predmet na ponovno utvrđivanje pred Komisijom za državnu granicu u sastavu koji je potreban za pravno valjan prijedlog.
Iako nije doživio realizaciju svoje ideje koja je od gotovo stopostotne šanse Bosne i Hercegovine da dobije arbitražni spor ostala kao mogućnost sa malim izgledima, jer ako bi nekada u budućnosti Bosna i Hercegovina raskinula ugovor o granici sa Crnom Gorom i pokrenula sudski spor oko Sutorine, Crna Gora se više ne bi pozivala na besmisleni telefonski dogovor između nekadašnjih političkih moćnika BiH i Crne Gore Đure Pucara Starog i Blaža Jovanovića koji bi arbitraža ili Sud u Hagu ismijali u pogledu relevantnosti, već bi dokazivala da se Bosna i Hercegovina nije ponašala prema Sutorini kao svojoj državnoj teritoriji te da su njeni organi u 2015. godini prihvatili ratifikaciju Ugovora o državnoj granici prema kojoj je Sutorina u sastavu Crne Gore.
Ali neke šanse ipak postoje, tim prije što je postojao politički pritisak američkog kongresmena Tarnera na odlučivanje naših državnih organa, što može biti osnov ništavosti ugovora, ali to treba ostaviti mlađim generacijama i vremenu kad u Parlamentu BiH za tako nešto bude postojala volja i dovoljan konsenzus. Zbog svega toga Hasan Hadžiavdić, iako se nije trudio da bude poznat javnosti, a pri tome je ulagao više energije u tako važnu državotvornu stvar (izlaz na otvoreno more) nego najveći broj političara koji su enormno plaćeni da bdiju nad državnim interesima zavređuje da se nešto kaže o njegovoj biografiji.
Hasan Hadžiavdić rođen je 3. 7. 1933. godine u mjestu Divič, općina Zvornik. Osnovnu školu završio je u Zvorniku, a Srednju učiteljsku školu u Tuzli. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U maju 1976. godine magistrirao je na Postdiplomskom studiju iz međunarodnog javnog i privatnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoje radno iskustvo počinje sticati 1954. godine u Općini Zvornik kao najmlađi zamjenik načelnika do tada. Nakon završenog studija u Sarajevu zapošljava se u preduzeću „Žica“ Sarajevo na poslovima pravnog referenta. Nakon toga je vršio funkcije rukovodioca u sarajevskim preduzećima “Satex”, UPI “Export-Import” i “Bosnaplod Export-Import” d.d. U periodu između 1978–1982. godine bio je trgovački savjetnik ambasadora bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u Beču, Austrija. Poslije toga bio je član Poslovodnog odbora bosanskohercegovačkog giganta UPI-ja. Bio je idejni tvorac i suosnivač mnogobrojnih tvornica u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, kao što su: vezionica u Zvorniku, tvornica polipropilena u Kalesiji i druge. Za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu bio je član Komisije za istraživanje ratnih zločina pri Predsjedništvu Republike Bosne i Hercegovine. Bio je koautor mnogobrojnih stručnih studija iz oblasti ekonomije i prava. Posljednji dio svoga dugotrajnog radnog vijeka i života posvetio je izradi idejnog rješenja za megaprojekt „Agrocentar“ – Regionalni centar hrane i skladišta robnih rezervi Bosne i Hercegovine u Sarajevu. I na kraju, da ponovimo ono zbog čega će biti upisan zlatnim slovima u historiju Bosne i Hercegovine je da je inicirao aktivnost akademske inicijative za povrat Sutorine. Nije se uspjelo jer naša politička elita mnogo puta nije bila na nivou da odgovori zadacima koji su se pred njom nalazili. Ali se bar pokušalo i da nije bilo tog pokušaja, građani Bosne i Hercegovine ne bi ni znali za Sutorinu ni da su AVNOJ-evske granice utvrđene odlukom Predsjedništva AVNOJ-a od 24. februara 1945. godine bile sa dva izlaza na more. A danas je pitanje imamo li i jedan.
Komemoracija Hasanu Hadžiavdiću bit će održana 21. maja u 13.00 sati u prostorijama Hotela “Evropa – Atrijum”. Tom će se prilikom održati i predavanje posvećeno Hasanu Hadžiavdiću. Predavač će biti prof. dr. Suad Kurtćehajić, a moderirat će dr. Jusuf Pušina.
