Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
“Nekidan su SAD skinule tajnost sa predsjedničke biblioteke Billa Clontona, koji je bio na čelu Bijele kuće od 1993. do 2001. godine. Najzanimljivije otkriće bilo je pismo jednog od njegovih prethodnika, bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona, u kojem je predviđao rat između Ukrajine i Rusije zapravo osamnaest godina prije nego što je počeo. Richard Nixon poslao je svoje pismo Billu Clintonu 21. marta 1994. godine. U dokumentu na više stranica, bivši američki predsjednik upozorio je svog nasljednika da će se odnosi između Ukrajine i Rusije značajno pogoršati. To se dogodilo prvo deset godina kasnije, pa i drastično osamnaest godina kasnije. Richard Nixon napisao je pismo Billu Clintonu nakon svojih posjeta Ukrajini i Rusiji. Zbog toga je bivši predsjednik upozorio tadašnjeg šefa Bijele kuće da je demokratska igra tadašnjeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina gotova. Ustvari, to se dogodilo krajem 1993. godine nakon jesenjih događaja sa jurišom na Bijelu kuću, od strane redovnih trupa i specijalnih snaga Ruske Federacije. Za zauzimanje i uništenje Ruskog parlamenta, u kojem se okupila antijeljcinska koalicija, predvođena tadašnjim predsjednikom Vrhovnog savjeta Ruske Federacije Ruslanom Hazbulatovim i potpredsjednikom Ruske Federacije Aleksandrom Rutskim, od strane ruske vojske, što je propraćeno ubistvom desetina branitelja, ministar odbrane Ruske Federacije Pavel Gračov dobio je od tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina titulu heroja Rusije. R. Nixon je posebno istakao da su problemi B. Jeljcina sa alkoholizmom i depresijom postali akutniji, što je ukazivalo na to da on neće moći još dugo da obavlja svoje dužnosti. Njegovo pijanstvo je duže, a periodi depresije su češći.
‘Najneprijatnije je to što više ne može ispunjavati svoje obaveze prema vama i drugim zapadnim liderima u sve više antiameričkom okruženju u Dumi i u zemlji’, napisao je R. Nixon.
Osim toga, uprkos činjenici da su se tih dana, uprkos napetosti oko Krima i pitanjima Crnomorske flote, odnosi između Ukrajine i Rusije poboljšali, R. Nixon je upozorio da će situacija postati eksplozivna. Bivši američki predsjednik smatrao je da će, ako situacija izmakne kontroli, rat biti višestruko gori od događaja u Bosni i Hercegovini, gdje je 1992. godine izbio krvavi rat kao rezultat raspada Jugoslavije.
R. Nixon je također pozvao B. Clintona da ojača diplomatsko prisustvo u Kijevu i posebno pratio dešavanja u Rusiji, ko će naslijediti Jeljcina. Kako se ispostavilo, ova teza je postala odlučujuća u daljem razvoju Rusije, kada je nakon B. Jeljcina Vladimir Putin počeo voditi državu. Ali 1994. godine i dalje je bilo još vrlo nejasno ko će zamijeniti tadašnjeg šefa Kremlja, jer se Putin pojavio tek pet i po godina kasnije. Ali, očigledno, B. Clinton nije uzeo u obzir pismo R. Nixona i već u decembru 1994. u Budimpešti je potpisan memorandum prema kojem je Ukrajina morala da se odrekne svog nuklearnog oružja, predajući ga, na insistiranje Washingtona, Londona i Moskve, Rusiji u zamjenu za garancije sigurnosti i teritorijalnog integriteta od SAD, Velike Britanije i Ruske Federacije. Moskva je nakon osamnaest godina prekršila svoje obaveze i pokrenula oružanu invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, a prije toga 2014. godine pripojivši Krim i započevši rat u Donbasu, koji se pretvorio u agresiju punog razmjera.
U aprilu ove godine, B. Clinton je u jednom od svojih intervjua rekao da žali što je tokom svog predsjedništva podsticao Ukrajinu da odustane od nuklearnog oružja. Da je Ukrajina zadržala svoj arsenal, tada, prema riječima bivšeg predsjednika SAD, rata ne bi bilo. Istovremeno, B. Clinton je napomenuo da su se Ukrajinci u to vrijeme plašili da odustanu od nuklearnog oružja, ali su ih partneri uvjerili na takav korak, što je potvrđeno memorandumom u Budimpešti (u decembru 1994.). B. Clinton je rekao da se sada osjeća užasno jer je bio umiješan u nuklearno razoružanje Ukrajine, što je kasnije podlo iskoristio Vladimir Putin.
U NE ‘Zaporožje’, IAEA (Međunarodna agencija za kontrolu korištenja nuklearne energije) je zabilježila prisustvo protupješadijskih mina unutar perimetra zgrada elektrane, što je ukrajinska strana više puta isticala. Rizik od katastrofe u NE ‘Zaporožje’ sve dok je pod kontrolom ruskih okupatora ostaje visok. Prisustvo eksploziva u NE je u suprotnosti sa sigurnosnim standardima IAEA-e, a puštanje 4. bloka u režim vrućeg gašenja jasna je manifestacija nuklearne ucjene. Rusi su sposobni za provokaciju u nuklearci kako bi okrivili Ukrajinu i nanijeli joj nenadoknadive ekonomske i ekološke gubitke. Upravo to su uradili kada su digli uzrak branu HE ‘Kahovka’. Jedini način da se osigura nuklearna sigurnost je da se NE ‘Zaporožje’ vrati pod kontrolu Ukrajine, koja je spremna da obnovi svoj puni rad. Kremlj nema pravo da drži za taoce nekoliko desetina miliona ljudi iz različitih zemalja, koji su u opasnosti zbog moguće provokacije u NE. Istovremeno, podle namjere Moskve da izvrši provokaciju planetarnih razmjera i da za to okrivi Ukrajinu su veoma opasne. Međunarodna zajednica mora biti spremna da odlučno djeluje. U slučaju katastrofe u NE ‘Zaporožje’, akcije Zapada treba da budu kao da je Rusija upotrijebila taktičko nuklearno oružje.”