Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva i drugi južnoamerički zvaničnici pod pritiskom su da na skupu o spasu Amazonije koji počinje danas u Brazilu donesu hrabra rješenja za spas te najveće svjetske prašume.
Brazilski dužnosnici najavljuju da će na skupu u Belemu, gradu na rijeci Amazoni, biti doneseni ambiciozni planovi o zaustavljanju deforestacije. To je prvi sastanak u 14 godina Organizacije sporazuma o saradnji u Amazoniji koju čini osam država: Bolivija, Brazil, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam i Venezuela.
Naučnici: Amazonija se približava tački bez povratka
Amazonija, pluća svijeta, dom je za oko deset posto svjetske bioraznolikosti, pedeset miliona ljudi i stotine milijardi drveća. Naučnici upozoravaju kako se ona zbog deforestacije opasno približava tački bez povratka u kojoj će prašuma početi izumirati i oslobađati ugljik umjesto njegove apsorpcije, što će imati katastrofalne posljedice na svjetsku klimu. Zemlje regije odlučne su to spriječiti, rekla je brazilska ministrica za okoliš Marina Silva uoči samita.
Brazilski šef diplomatije Mauro Vieira rekao je da će skup rezultirati zajedničkom deklaracijom koja će odrediti upute za osam država kako bi implementirale nove ciljeve i nove zadatke za zaštitu prašume od deforestacije. Nacrt deklaracije dogovoren je u rekordnom razdoblju, nešto manje od mjesec dana, dodao je brazilski ministar vanjskih poslova.
Deforestacija Brazila događa se većinom zbog stočarstva, no i zbog korupcije, otimačine zemlje i organiziranog kriminala u sferama poput trgovine drogom, naoružanjem, drvom i zlatom. U Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku govedine i soje i zemlji u kojoj se nalazi 60 posto Amazonije, deforestacija je već izbrisala petinu prašume. Ekološki aktivisti stvaraju pritisak na preostalih sedam država da usvoje brazilsko obećanje o zaustavljanju ilegalne deforestacije do 2030. godine.
Stručnjaci pozivaju na oprez
Podaci koje je ove sedmice objavila brazilska agencija za svemirska istraživanja INPE pokazuju da je deforestacija brazilske Amazonije u julu pala na najmanju mjesečnu razinu od 2017. godine. Također, u prvih sedam mjeseci ove godine deforestacija je kumulativno pala za 42.5 posto u odnosu na isti period 2022., saopćio je INPE. Stručnjaci su pozdravili to usporavanje pod Lulinom vladom, no i pozvali na daljnji oprez u nadolazećim mjesecima, kad je sezona najvećih požara.
To je veoma značajan pad za mjesec obilježen sušama, rekla je direktorica ekološke organizacije WWF-a za Brazil Mariana Napolitano, govoreći o podacima za juli. Ona je kazala kako to pokazuje da poduzete vanredne mjere donose rezultate, no i upozorila da deforestacija Amazonije i dalje ostaje na visokim nivoima te da će biti potrebno daljnje djelovanje kako bi ona stala do 2030. godine.