Prvi dan radnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a je završen. Tokom današnjeg dana, saveznici su razgovarali o jednoglasnoj podršci Ukrajini u sukobu s Rusijom, izazovima koje Kina predstavlja, Bliskom istoku – na kojem je produženo primirje za dva dana, kao i zapadnom Balkanu.
Stoltenberg: „Vidjeli smo zapaljivu retoriku u BiH!“
Prije početka radnog sastanka, ekipa FACE-a prisustvovala je kratkoj pres-konferenciji Jensa Stoltenberga, te ga je naša novinarka pitala da li je njegova nedavna posjeta zemljama zapadnog Balkana povezana sa izjavom Volodimira Zelenskog o tome da je Balkan sljedeća meta Rusije, te da li NATO ima ikakvih operativnih saznanja, obavještajnih podataka o mogućim sukobima na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini.
Stoltenberg je EKSKLUZIVNO odgovorio za FACE: „Upravo sam se vratio iz posjete regionu BiH, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, te sam se sreo sa liderima iz cijelog regiona. Naravno, ono što vidimo je da tenzije rastu. Vidjeli smo povećane tenzije i zapaljivu retoriku u BiH. Vidjeli smo zaista ozbiljan primjer nasilja na Kosovu, uključujujući napad na mirovne snage NATO-a. Ranjena su 93 vojnika NATO-a. Neki od njih su bili veoma teško ranjeni. Također smo vidjeli i inicidente u Banjskoj, gdje su tri osobe ubijene u septembru na Kosovu. Dakle, ovo su ozbiljni incidenti i moramo ostati fokusirani na zapadni Balkan u isto vrijeme, dok se, naravno, bavimo ratom u Gazi i nastavljamo pružati podršku Ukrajini“, te dodao:
„Budite uvjereni: NATO će učiniti sve što je potrebno da održi ili osigura stabilnost u regionu, jer je to važno ne samo za zapadni Balkan već i za cijelu Evropu i NATO. Imamo prisustvo tamo, radimo zajedno sa Evropskom unijom. Snage EUFOR-a su u BiH. Prisutni smo na Kosovu. U svjetlu onoga zbog povećanih tenzija koje imamo posljednjih nekoliko sedmica, dodali smo hiljadu vojnika našem vojnom prisustvu na Kosovu. Blisko ćemo sarađivati sa partnerima, sa saveznicima u regionu, kako bismo osigurali da učinimo sve što je moguće da smanjimo tenzije i spriječimo bilo kakvu eskalaciju sukoba.“
NATO nastavlja podršku Ukrajini
Na pres-konferenciji nakon sastanka, Jens Stoltenberg, šef NATO-a ponovio je da je Rumunija otvorila centre za obučavanje ukrajinskih pilota. Dvadeset saveznika je formiralo koaliciju zračne odbrane kako bi pomogli Ukrajini. Razgovarano je i o pripremama za samit u Washingtonu u ljeto iduće godine.
Saveznici su izrazili zabrinutost zbog situacije na Bliskom istoku, ali pozdravljaju produženje primirja između Izraela i „Hamasa“. Ponovio je i da Savez podržava pauzu u borbama jer je omogućila puštanje talaca i da humanitarna pomoć dođe u Gazu, ali i da NATO kao savez nije igrao direktnu ulogu u konfliktu Izraela i Palestine. Odlučni su da podrže Ukrajinu u njenoj samoodbrani. Sve navedeno je jasna poruka Rusiji da podrška Ukrajini neće iščeznuti.
Stoltenberg je ponovo izričito ponovio i da se konflikt u Ukrajini i sukob u Gazi ne mogu porediti, te da NATO kao savez nije igrao direktnu ulogu u konfliktu Izraela i Palestine. Tokom pres-konferencije, na novinarsko pitanje da se stiče dojam da zapadne zemlje imaju drugačije mišljenje o ruskom kršenju međunarodnog prava i kada prijateljska država poput Izraela ograniči pristup civilima u Gazi, te da li je stav NATO-a drugačiji u pogledu kritikovanja prijatelja i protivnika, Stoltenberg je rekao:
„Moja poruka je da se međunarodno humanitarno pravo mora poštovati u svim konfliktima. Životi civila uvijek se moraju zaštititi. To je bila poruka i u konfliktu u Gazi i u konfliktima bilo gdje u svijetu. Mislim da je važno prepoznati da je situacija u Gazi i u Ukrajini različita na mnogo načine. Ukrajina nije nikada predstavljala prijetnju po Rusiju, nije nikada napala Rusiju. Ruska invazija Ukrajine nije isprovocirana bilo čime. Ukrajina ima pravo da se brani od tog napada. Saveznici se slažu da Ukrajina ima pravo da brani integritet i teritoriju svoje države. Nastavljamo podržavati Ukrajinu jer je to u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom“, poručio je.
Borrell poručio: „Stabilnost Balkana od vitalnog značaja za EU“
Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost u Briselu, istakao je kako je stabilnost zapadnog Balkana od vitalnog značaja za EU, a dotakao se i misije ALTHEA u Bosni i Hercegovini, kazavši kako je to jedna od najuspješnijih misija na Balkanu.
„Znate koliko je zapadni Balkan važan za EU… Mnoge članice Unije angažirane su u ovoj regiji, a neke države zapadnog Balkana su kandidati za EU. Dakle, njihova stabilnost, njihov prosperitet i njihova usklađenost s našom vanjskom politikom za nas je od vitalnog značaja“, kazao je Borrell.
Stabilnost susjeda od „krucijalne važnosti“
„Hrvatska je iskreni zagovaratelj Bosne i Hercegovine na njenom euroatlantskom putu“, istakao je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, te dodao da je stabilnost neposrednog susjeda od „krucijalne važnosti“.
Grlić Radman je rekao da Hrvatska pomaže Bosni i Hercegovini kako bilateralno tako i u okviru NATO-a te da joj je dala pola miliona eura pomoći u okviru paketa za jačanje odbrambenih kapaciteta te zemlje. Pozvao je Srbiju i Kosovo da se vrate dijalogu te apelovao na Srbiju da bilo kakvi pokušaji destabilizacije njenog susjeda nisu prihvatljivi.
Posljednji ovogodišnji sastanak u Briselu trajat će još sutra, kada će se ministrima vanjskih poslova pridružiti ukrajinski ministar vanjskih poslova, Dmytro Kuleba, u Vijeću NATO – Ukrajina, a ekipa FACE-a će nastaviti pratiti dvodnevni samit ministara vanjskih poslova u Briselu.