Rijeka Turjanica, pritoka Vrbasa, kod Laktaša potpuno je presušila, što je izazvalo pomor ribe. Posljednjih ljeta ovakve pojave sve su učestalije.
Iako se u Bosni i Hercegovini u javnom prostoru o klimatskim promjenama ne govori dovoljno, njihove posljedice sve su vidljivije. Kada je riječ o vodama, sve češće se događa da se jedna rijeka tokom iste godine izlije iz korita, a zatim presuši.
Rijeka Turjanica kod Laktaša proljetos je pravila probleme mještanima okolnih sela, plaveći ih. Sada je slika potpuno drugačija. Vode nema, a posljedice su ozbiljne. Presušivanje rijeke kobno je za životinjski i biljni svijet.
„Pogotovo za više organizme poput riba, izazivanje smrti obzirom na to da su viši organizmi osjetljivi na nedostatak kisika. Znači, to je glavni izvor problema kod presušivanja i smanjivanja vodostaja u rijekama, gubitak kisika uzrokovan visokim temperaturama. Možda niži organizmi mogu preživjeti, ali i oni su pod utjecajem“, pojašnjava Nataša Mazalica, asistentica programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu Banja Luka.
Sve manji protoci rijeka
Klimatske promjene donijele su vremenske ekstreme, periode suše i obilne padavine, koji utječu na vodne resurse. Na rijekama Bosne i Hercegovine zabilježeno je smanjenje protoka.
„Na prostoru Bosne i Hercegovine naša istraživanja pokazala su da je posljednjih 65 godina bilježen konstantan protok na svim našim rijekama, ali posebno je alarmantno da se protok smanjio na većini naših vodotoka. Ovo smanjenje karakteristično je od osamdesetih godina prošlog vijeka“, istaknuo je Slobodan Gnjato, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
Čovjek dodatno opterećuje vode
Na sve lošije stanje vodnih resursa utječe i čovjek, kroz sječu šuma, betonizaciju zelenih površina i korita rijeka te stvaranje vještačkih jezera.
„Na lokalnom planu potrebno je da racionaliziramo potrošnju vode. Moramo prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju novonastalim klimatskim okolnostima, da imamo što manje gubitke u vodosnabdijevanju. S druge strane, moramo fizički sačuvati vodu, da ona što duže ostane na slivnim površinama, moramo praviti male akumulacije“, rekao je Gnjato.
Očekuju se novi ekstremi
Klimatske promjene se nastavljaju, a čovjek je primoran svoje aktivnosti prilagođavati novim okolnostima.
„Ono što valja istaći jeste da se i u narednom periodu očekuju ti ekstremi u bilo kojem obliku. Znači, duži sušni periodi, odnosno periodi kada u nekom kraćem vremenskom periodu dođe do većih količina padavina“, kazao je Dženan Zulum, klimatolog.
Pojedinac možda ne može utjecati na globalne klimatske tokove, ali može se odgovornije ponašati prema prirodnim resursima. Ako se odnos prema prirodi ne promijeni, prizori poput onih na rijeci Turjanici mogli bi biti sve češći, javlja Federalna.ba.