Mediji na Kosovu prenijeli su vijest da je Hashim Thaci angažirao Briana Ballarda, čovjeka najuže povezanog sa samim Donaldom Trumpom, kako bi dogovorio sastanak s Trumpom, kako bi u Washingtonu lobirao za modernizaciju sigurnosnih snaga Kosova i transformaciji u multietničke snage. Cijena? 52.000 dolara mjesečno za jednog od najutjecajnijih lobista u SAD-u o kojem je, primjerice, Politico pisao da “kad on progovori, za novac se hvataju neki od najbogatijih ljudi”.
Blic sada izlazi s informacijom da se Kosovo njegovim uslugama koristi još od 2017. godine, te objavljuje popis najbogatijih ljudi s Kosova koji nisu žalili nebrojene milione dolara kako bi financirali “projekt nezavisnog Kosova”. Danijela Luković za Blic ističe trojicu Kosovara, i to današnjeg prvog potpredsjednika Vlade Republike Kosovo Behgjeta Pacollija, poznatog i kao najbogatijeg Albanca na svijetu, bivšeg kosovskog parlamentarca Florina Krasniqija, te Harryja Bajraktarija.
Blic navodi da su pojedini mediji čak na Maldivima pisali da je Pacolli samo priznanje Kosova “platio dva miliona dolara”. Kao izvor njegovog bogatstva ističe se građevinska tvrtka “Mabetex Project Engineering” koja je poslovala 90-ih u Luganu u Švicarskoj, a s kojom se vremenom probio po svijetu sve do gradonačelnika Irkutska u Rusiji Pavela Borodina. Borodin je Pacolliju, stoji dalje, bio ključan u bogaćenju zato što je taj čovjek 1993. postao šef kabineta Borisa Jeljcina.
Jedno za drugim, odjednom je počeo dobivati poslove na obnovi Kremlja, ruskog parlamenta Duma, čak i izgradnju Astane kao ultramodernog novog glavnog grada Kazahstana Astane. Pacolliju je umalo došla glave smjena vlasti u Rusiji, odnosno trenutak kada je ruski glavni državni tužitelj zatražio od tadašnje glavne državne tužiteljice Švicarske, od Carle del Ponte, da provjeri indicije da je mito od Pacollija primao sam Jeljcin.
No, Rusija je odbila poslati tražene dokumente i optužbe su odbačene. Pacolli je svoj biznis dalje proširio na bankarstvo, osiguranje, zdravstvo, hotele. Jednom prilikom za Blic je izjavio:
“Vrlo sam ponosan na svoj skroman doprinos konsolidaciji države Kosovo. Imam visoku državnu odgovornost i potpuno sam fokusiran na nove uspjehe za Kosovo. I ne samo ja, nego svi kosovski Albanci, Srbi ili koja druga osoba na Kosovu.”
Sljedećeg financijera neovisnog Kosova Blic pronalazi u Krasniqiju, bivšem članu kosovske socijaldemokratske nacionalističke stranke “Vetëvendosje”. Blic za Krasniqija navodi da se obogatio na trgovini oružjem, te da je tvrtku “Kosovo Steel Group”, koja je ranije bila u sastavu “Zastave”, platio dva miliona eura, iako je stvarna vrijednost tvrtke kojoj je postao vlasnik, u tom trenutku bila čak 50 miliona eura.
O njemu se zna i to da posluje i u Ulcinju u Crnoj Gori, gdje posjeduje tvrtku “Plava Hidro Power”, s kojom bi trebao graditi dvije hidroelektrane na rijeci Plavi, te hotel “Dvori Balšića”. O njemu je svojedobno snimljen i dokumentarac “Brooklynska veza” u kojem navodi da je u SAD-u u doba rata na Kosovu prikupio 30 miliona dolara donacija od albanske dijaspore za nabavu oružja za Oslobodilačku vojsku Kosova. Rekao je i to da je potom osobno kupovao oružje u SAD-u i krijumčario ga na Kosovo.
Javnosti najmanje poznat od trojice je Harry Bajraktari. Njegova supruga je Liza Milicaj, prva Amerikanka albanskog porijekla koja je ušla u gradsku skupštinu nekog grada u SAD-u, u njenom slučaju New Yorka. Bajraktari posjeduje nekoliko desetaka zgrada u Bronxu na Manhattanu, te u gradu Yonkersu, na obali kopnenog dijela u državi New York, odmah preko puta Manhattana.
Blic ga navodi i kao bivšeg donatora kampanja Billa i Hillary Clinton, kao i pojedinih republikanskih političara koji su bili zainteresirani za neovisno Kosovo. Posebno je blizak Eliotu Engelu, demokratskom predsjedniku Odbora za vanjske poslove američkog Kongresa. S njim je navodno investirao novac u izgradnju jedne zgrade u Bronxu, te mu je čak, očito u vrijeme kad je Bajraktari tek počinjao, posudio novac za kupnju stana u tom gradu.