Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
Moskva i Minsk nastavljaju nuklearnu ucjenu, još jednom prijeteći Zapadu
nuklearnom eskalacijom, ne poštujući svoje međunarodne obaveze i globalne
sigurnosne interese.
Rusko Ministarstvo odbrane obavijestilo je da je ruski predsjednik Vladimir Putin
naložio ruskom Generalštabu da se pripremi za izvođenje vježbi sa nestrateškom
(taktičkom) nuklearnom oružju kako bi se “vježbala priprema i upotreba” taktičkog
nuklearnog oružja. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je da će u
vježbama učestvovati raketne vojne jedinice Južnog vojnog okruga Rusije, kao i
ruska avijacije i pomorske snage. Ministarstvo odbrane i Ministarstvo vanjskih
poslova Ruske Federacije saopćili su da će Rusija provesti nuklearne vježbe kao
odgovor na navodne “provokativne izjave i prijetnje” zapadnih zvaničnika protiv
Rusije. Konkretno, rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je SAD za
raspoređivanje kopnenih raketa srednjeg i kratkog dometa “u različitim regijama
svijeta”, što, prema ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, omogućava Rusiji da
odgovori na isti način. Moskva je također rekla da će dolazak F-16 u Ukrajinu
smatrati provokacijom, jer bi Rusija na te avione gledala kao na potencijalne
nosače nuklearnog oružja. Istovremeno, tvrdnja Kremlja da su avioni F-16 koje
Ukrajina treba da dobije nosači nuklearnog oružja manipulativna je, shvatajući
da koncept biti nosilac nuklearnog oružja nije isto što i namjera da će se ono
koristiti, posebno imajući u vidu da Ukrajina je država bez nuklearnog naoružanja.
Nakon Putina, i bjeloruski diktator Aleksandr Lukašenko naredio je učešće
bjeloruskih trupa u zajedničkoj s Rusima “inspekciji nosača, snaga i sredstava
nestrateškog (taktičkog) nuklearnog naoružanja” u sklopu tzv. “Zajedničke države”.
Ministar odbrane Bjelorusije Viktor Khrenin rekao je da će operativno-taktičke
kompleksi “Iskander” i eskadrila avioni Su-25 biti dovedeni u punu borbenu
pripravnost. Istovremeno, Lukašenko je ponovio standardnu bjelorusku retoriku o
odvraćajućoj ulozi nuklearnog oružja i želji da se izbjegne ulazak u rat protiv
Ukrajine. Lukašenkova izjava uslijedila je dan nakon što je rusko Ministarstvo
odbrane objavilo pripreme za vježbe taktičkih nuklearnih snaga. Takav potez
Minska vjerovatno je imao za cilj jačanje napora Kremlja da prisili Zapad da se
suzdrži od pružanja dodatne vojne pomoći Ukrajini. Sporazum između Rusije i
Bjelorusije o prijenosu taktičkog nuklearnog oružja na bjelorusku teritoriju ukazuje
na to da samoproglašeni predsjednik Aleksandr Lukašenko ustupa sve veću
kontrolu nad zemljom Kremlju. Osim toga, zamjenik predsjednika Vijeća
sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev optužio je zvaničnike SAD, Francuske i Velike
Britanije da razmatraju mogućnost slanja svojih trupa u Ukrajinu. Tvrdio je da to
opravdava rusko testiranje svog taktičkog nuklearnog oružja. Medvedev je također
direktno zaprijetio “svjetskom katastrofom” zbog zapadne intervencije u Ukrajini i
upozorio na moguće ruske udare na Washington, Pariz i London. Istovremeno,
Medvedev je postao glavni element ruskih propagandnih napora u pogledu
mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja i izazivanja histerije.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, zapadne zemlje izražavaju bojazan o mogućoj upotrebi
taktičkog nuklearnog oružja od strane Rusije, posebno u slučaju neuspjeha na
frontu. Ruska vojna doktrina predviđa mogućnost prvim upotrebiti nuklearno
oružje u slučaju “prijetnje samom postojanju države”. Određeni broj ruskih
političara tumačio je ovu odredbu na način da se nuklearno oružje može
upotrijebiti u slučaju prijetnje teritorijalnom integritetu Ruske Federacije, dok
zvanična Moskva ukrajinske zemlje koje je okupirala, a koje su dio međunarodno
priznate granice Ukrajine, tumači kao ruske teritorije. Predstavnici zapadnih
zemalja kritikovali su Rusiju zbog takvog stava i nuklearnih prijetnji.
Vladimir Putin do sada nije prijetio Ukrajini nuklearnim udarom, ali je upozoravao zapadne
zemlje na mogućnost nuklearnog rata u slučaju direktne konfrontacije s Rusijom.
Ruske strateške nuklearne snage su u stanju pripravnosti od februara 2022. Svi
razumiju da je nuklearna retorika Moskve i Minska neprihvatljiva i da ne doprinosi
postizanju pravednog mira u Ukrajini, s obzirom da se čak i Peking i dalje protivi
upotrebi nuklearnog oružja u ratu. Stoga bi zapadni lideri trebali u skladu s tim
reagovati na takve oblike ucjene Rusije, posebno u pozadini ukrajinske inicijative
da se održi samit mira u Švicarskoj na kojem bi se razgovaralo o načinima
okončanja rata, gdje je nuklearna sigurnost jedna od tačaka Formule mira. Prijetnje
nuklearnom eskalacijom Ruske Federacije i Bjelorusije pokazuju potpunu
nespremnost Moskve za civilizovane pregovore.
Još početkom 90-ih godina prošlog vijeka Ukrajina se dobrovoljno odrekla trećeg
nuklearnog arsenala u svijetu, oslanjajući se na dobru volju i sigurnosne garancije
zemalja „nuklearnog kluba“ u skladu sa odredbama Budimpeštanskog
memoranduma. Ukrajina nikada nikome nije prijetila nuklearnim napadom. Zbog toga
su izjave zvaničnika Ruske Federacije i Bjelorusije same po sebi opasne i
neodgovorne po svom sadržaju. Ali prije svega, one su pokušaj da se odvrate
zapadni partneri od pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske agresije velikih razmjera.
Postaje očigledno da je za uspostavljanje stabilnog i pravednog mira u Evropi i
cijelom svjetu neophodan uslov potpune denuklearizacije Rusije.