Ono što je 2005. godine koštalo 100 KM, prošle godine je u prosjeku koštalo 159 KM, dok je za istu korpu hrane trebalo izdvojiti čak 201 KM. To pokazuju izračuni na osnovu podataka Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.
Inflacija, odnosno rast cijena, smanjuje vrijednost novca jer se za isti iznos vremenom može kupiti sve manje proizvoda i usluga. Konvertibilna marka u odnosu na euro vrijedi isto otkako je uvedena, zahvaljujući fiksnom kursu, ali njena kupovna moć u prodavnicama znatno je manja nego prije dvije decenije.
Za 100 KM danas možemo kupiti znatno manje
Za 100 KM se 2025. godine moglo kupiti otprilike onoliko koliko se 2005. moglo kupiti za 63 KM. Razlika je još izraženija kada je riječ o hrani: za 100 KM prošle godine moglo se kupiti onoliko koliko je 2005. godine koštalo 50 KM.
Drugim riječima, za dvije decenije inflacija je smanjila kupovnu moć novca za više od trećine, dok je kod hrane prepolovila vrijednost istog iznosa.
Poskupljenja izraženija u posljednjih deset godina
Cijene nisu rasle jednakim tempom tokom cijelog posmatranog perioda.
Od 2005. do 2015. godine ukupno su porasle 22,1 posto, dok je hrana poskupjela 27,8 posto.
U narednoj deceniji, od 2015. do 2025. godine, opći rast cijena iznosio je 30,6 posto, a hrana je poskupjela čak 57,6 posto.
Hrana je jedna od najvažnijih stavki u kućnom budžetu, jer na nju odlazi značajan dio potrošnje domaćinstava. Zbog toga rast cijena prehrambenih proizvoda posebno pogađa građane.
Trend se nastavio i prošle godine. U 2025. godini cijene su u prosjeku porasle četiri posto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli osam posto.
Zašto se podaci prate od 2005. godine?
Iako je konvertibilna marka puštena u opticaj 1998. godine, podaci o cijenama za cijelu Bosnu i Hercegovinu na jedinstven način prate se tek od 2005. godine. Agencija za statistiku BiH prve rezultate takvog praćenja objavila je sredinom 2007. godine.
Cijene u ranijem periodu nisu praćene na isti način u cijeloj državi, zbog čega podaci nisu uporedivi s kasnijim statistikama.
Njihovo povezivanje s novijim podacima moglo bi stvoriti privid preciznosti, iako rezultati ne bi bili dovoljno pouzdani. Zbog toga se analiza odnosi na period od 2005. do 2025. godine, za koji postoje uporedivi podaci.
Kako je izračunat rast cijena?
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u godišnjim biltenima poredi cijene s odabranom baznom godinom, koju povremeno mijenja. Zbog toga su za izračun ukupnog rasta cijena povezani podaci iz tri njena biltena.
Prema tim podacima, cijene su od 2005. do 2010. godine porasle 17,7 posto, od 2010. do 2015. godine 3,7 posto, a od 2015. do 2025. godine 30,6 posto.
Kada se ovi periodi povežu, dobija se ukupno poskupljenje od 59,4 posto za dvije decenije.
Podaci tako pokazuju da je novac, uprkos stabilnom kursu konvertibilne marke prema euru, izgubio značajan dio kupovne moći, a posebno je izražen rast cijena hrane, koja predstavlja neizostavan dio svakodnevnih troškova građana.