Međunarodni dan joge, indijske duhovne discipline, danas će se, već četvrtu godinu za redom obilježiti i u Mostaru.
Cilj joge, istočnjačke filozofije života, jeste opuštanje tijela i čišćenje uma, a zbog svog blagotvornog djelovanja na ljudsko zdravlje joga se sve više prakticira među zapadnjacima.
Instruktorica joge u Mostaru Vesna Dodig, koja se jogom bavi već 20 godina po sustavu “Joga u svakodnevnom životu” kaže kako joj je joga promijenila život, u najpozitivnijem mogućem smislu.
– Teško je nabrojati u čemu mi je sve pomogla, točnije bi bilo reći da mi je potpuno promijenila život, u najpozitivnijem mogućem smislu – kazala je Dodig u razgovoru za Fenu u povodu Međunarodnog dana joge.
Vježbe joge, po njezinim riječima, imaju cjelovit učinak jer uravnotežuju tijelo, um, svijest i dušu. Na taj način joga pomaže u svladavanju svakodnevnih zadataka, teškoća i briga, u postizanju višeg stupnja razumijevanja sebe, svojih postupaka i svijeta oko sebe.
– Kada bolje razumijemo, onda možemo bolje i djelovati i na taj način postajemo i bolja osoba. Cilj joge, cilj duhovnosti nije stajanje na glavi. Nije cilj biti atletski građen i izgledati dobro (iako ćete i to dobiti redovitim vježbanjem joge). Cilj je joge i duhovnosti biti bolji čovjek. Živjeti u skladu sa samim sobom, prirodom, univerzumom i društvom. Biti zaštitnik, a ne razarač – poručuje Dodig.
Ističe kako je joga način života, odnosno postaje način života kada se shvati što je joga i da praktična primjena njenih univerzalnih principa u svakodnevnom životu čini život zdravim, sretnim i potpunim.
Instruktorica Dodik svakog tjedna drži sate joge u Mostaru prema sustavu “Joga u svakodnevnom životu” i bez obzira na to što postoji određeni skepticizam prema ovoj disciplini, Mostarci su ipak zainteresirani za jogu, čemu svjedoči i veliki broj vježbača.
– Rekla bih da su Mostarci vrlo zainteresirani za jogu čemu svjedoči i veliki broj vježbača koji su vježbali s nama kroz ove nepune 3 godine koliko smo ovdje. Skepticizam je najčešće rezultat predrasuda i neznanja o tome što joga zapravo jest. Joga nije religija, ona je izvorište duhovnosti i mudrosti, korijen svih religija. Prelazeći vjerske granice, ona nam pokazuje put k jedinstvu – kazala je Dodig i citirala jednog od najvećih poznavatelja joge Mahamandalešvara Svami Vivekpurija: “Joga će podržati sve ono što je u vašoj religiji i tradiciji pozitivno, čime ne činite nikakvo nasilje ni prema sebi ni prema drugima”.
Ona je pojasnila kako je sustav “Joga u svakodnevnom životu” jedan od najpoznatijih i najpriznatijih sustava joge u svijetu, a na zapadu je prisutan od 1970. godine.
– To je holistički i sveobuhvatan sustav koji se bavi tijelom, umom, sviješću i dušom. Temeljni mu je cilj postizanje i očuvanje fizičkog, mentalnog, duhovnog i društvenog zdravlja spajanjem pradavnih duhovnih tehnika i mudrosti Indije sa znanjem suvremenog doba – kazala je.
U navedenom sustavu prakticiraju se asane – fizičke vježbe za poboljšavanje zdravlja i vitalnosti, pranajama – vježbe kontrole daha i životne energije, joga nidra i meditacija – mentalne vježbe za relaksaciju, unutarnji mir i harmoniju, otklanjanje stresa i poboljšavanje koncentracije, uče se osnove filozofije joge kao samopomoći u životu, duhovne tehnike, humanitarni i mirotvorni rad.
– Joga je stablo s bezbroj upravo nabrojanih plodova, svatko će na tom stablu izobilja izabrati onaj plod koji njemu treba, odgovara i usrećuje ga, u skladu sa svojom prirodom i životnim ciljem – kazala je Dodig.
Naglasila je kako je sustav “Joga u svakodnevnom životu” prikladan za sve bez obzira na godine, zdravstveno stanje, kulturu i religiju. Temeljen je na originalnom učenju joge koje je tradicionalno prenošeno s Učitelja na učenika – čime se otklanja mogućnost pogrešne interpretacije, a podučava se u 8 progresivnih stupnjeva.
Dodig je istaknula kako je pravilno disanje od presudne važnosti za ljudsko zdravlje te je prvi odraz naših psihičkih stanja.
– Duboko, mirno i ravnomjerno disanje od presudne je važnosti za naše zdravlje. Ono usklađuje i smiruje tijelo i um. Suprotno od toga, ubrzano i plitko disanje ima negativan učinak jer pojačava uznemirenost, stres, napetost i bolove – kazala je.
Po njezinim riječima, disanje je prvi odraz naših psihičkih stanja, ali i poremećaja zdravlja, ono je prvo što se promijeni kada smo u strahu, uzbuđeni, napeti ili bijesni.
– Zato je disanje i prva pomoć kojom možemo otkloniti stres ili drugu emociju koja šteti jasnom prosuđivanju i unutrašnjem miru. Joga nam pokazuje na koji se način različitim tehnikama disanja može utjecati na tijelo i um. Naše je uobičajeno disanje, na žalost, daleko od prirodnog pravilnog, ali ga možemo ponovno uspostaviti vježbajući potpuno jogijsko disanje – kazala je Dodig.
Pozvala je sve zainteresirane da se danas priključe obilježavanju petog Međunarodnog dana joge u Mostaru, u prostorijama OKC Abrašević od 18 do 20.30 sati gdje će, nakon svečanog otvaranja, obraćanja visokih uzvanica te prikaza tehnika napredne joge, uslijediti bogat kulturni program na kojemu će nastupiti indijske plesne grupe.
Podsjetila je i da ove godine – već po četvrti put organiziraju besplatno vježbanje joge u parku Zrinjevac kojemu se mogu pridružiti svi bez prethodnih prijava i predbilježbi.
– Program je namijenjen i prilagođen svima, bez obzira na dob, spol ili fizičku kondiciju, pa uživati u njemu mogu i oni slabije fizičke kondicije, kao i vrhunski sportaši. Vježbat ćemo svake srijede od 10.7. do 28.8., od 6.30 do 7.30 ujutro – kazala je Dodik.
Podsjećamo, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 11. prosinca 2014. godine, uz potporu 175 zemalja svijeta, 21. lipnja proglasila Međunarodnim danom joge.