Brojni vodeći njemački političari pozivaju da se ukrajinskim izbjeglicama u Njemačkoj smanji pristup socijalnim davanjima i da bi umjesto toga trebali biti procesuirani u azilskom sistemu zemlje, tvrdeći da postaje “teško objasniti” trenutnu situaciju biračima, piše Guardian.
Pozivi su uslijedili uoči sastanka ministara unutrašnjih poslova 16 saveznih država te saveznog ministra unutrašnjih poslova, a neki kažu da je Njemačka zapravo previše privlačna za građane Ukrajine jer im plaća više od susjednih zemalja.
Oko 1,1 milion Ukrajinaca našlo je utočište u Njemačkoj od ruske invazije na njihovu zemlju u februaru 2022. Oni imaju pravo na socijalnu pomoć, poznatu kao Bürgergeld, ili prihod građana, od 563 eura mjesečno. Parovi primaju 506 € po osobi, a djeca imaju pravo na isplatu između 357 i 471 € mjesečno, u zavisnosti od starosti. Njemačka država također pokriva troškove kao što su najam, grijanje i zdravstvena zaštita.
Njemačka država će ove godine platiti između 5,5 i 6 miliona eura za finansiranje Ukrajinaca, navodi ministarstvo finansija.
Thomas Strobl, ministar unutrašnjih poslova Baden-Württemberga u južnoj Njemačkoj, rekao je prije sastanka da se nada da će pridobiti podršku za promjenu politike.
“Sasvim je moguće da je razlog što imamo posebno veliki broj Ukrajinaca u Njemačkoj, za razliku od drugih susjeda poput Francuske, na primjer, taj što imamo ove visoke socijalne pomoći, koje nema niko drugi u Evropi“, rekao je.
Kritičari su optužili Strobla, člana konzervativnih demohrišćanskih demokrata, i druge, uključujući političare iz FDP-a, za populizam uoči ključnih izbora u tri istočne njemačke države u kojima se očekuje da će krajnje desničarska populistička Alternativa za Njemačku ostvariti snažan uspjeh, pogotovo nakon nedavnih evropskih parlamentarnih izbora na kojima je AfD zauzeo drugo mjesto.
Izbjeglice koje stižu u Njemačku iz Ukrajine imaju pravo na prihod građana, koji se smatra isplatom koja pokriva osnovne životne troškove, od juna 2022. godine i nisu morale podnijeti zahtjev za azil, u skladu s direktivom EU poznatom kao pravilo masovnog priliva prema kojem , kao raseljenim licima, Ukrajincima se nudi trenutna zaštita i jasan pravni status.
To im omogućava neposredan pristup tržištu rada, za razliku od tražitelja azila za koje su pravila komplikovanija, za čiji status je potrebno mnogo duže da se razjasni i koji primaju manje novca.
Vlada je do sada odbijala zahtjeve za smanjenjem socijalnih davanja Ukrajincima i rekla je da ne planira revidirati pravila.
Herrmann je također predvodio pozive da se muškarci sposobni za vojnu službu vrate u Ukrajinu, tvrdeći da bi to bilo u interesu Njemačke kao i Kijeva.
Vlasti su prijavile veću stopu dolazaka mladića iz Ukrajine u Njemačku, posebno otkako je Kijev smanjio starosnu dob za raspoređivanje sa 27 na 26 godina.
“Zašto bi njemačko stanovništvo trebalo da podržava Ukrajince koji su sposobni za vojnu službu, to postaje sve teže objasniti ljudima”, rekao je Herrmann, misleći i na veliku vojnu pomoć koju Njemačka šalje Ukrajini.
Centri za zapošljavanje odgovorni su za pronalaženje pogodnih pozicija za Ukrajince na tržištu rada u okviru takozvanog “Job Turbo” projekta, koji nudi istovremeni pristup učenju njemačkog jezika i radnom mjestu. Ministarstvo rada kaže da je ovo najefikasniji način da se pomogne Ukrajincima da se integrišu.
Prema nacionalnoj agenciji za zapošljavanje, od januara ove godine nešto manje od 520.000 Ukrajinaca registrovano je kao zapošljivo, od kojih je oko polovina našla posao sa punim radnim vremenom.
Ukrajinci navode izazove u Njemačkoj oko pitanja kao što su jezik i briga o djeci. Oko 65% su samohrani roditelji, a mnogi se brinu i o starijim osobama.
Prema podacima UNHCR-a iz februara, u Evropi je registrovano nešto manje od 6 miliona ukrajinskih ratnih izbjeglica. Najviše je imala Njemačka, a slijede Poljska (nešto manje od milion), Češka (381.000) i Velika Britanija (253.000). Španija, Italija i Holandija imale su po manje od 200.000 registrovanih. Svaka zemlja nudi različite stepene podrške, a Njemačka nudi najviši nivo.