Broj smrtnih slučajeva uzorkovanih vrućinama u Europi mogao bi se utrostručiti do kraja stoljeća, s najvećim porastom u zemljama južne Europe poput Italije, Grčke i Španije, pokazalo je najnovije istraživanje, a prenosi Guardian.
Hladnoća ubija više ljudi nego vrućina u Europi, a neki tvrde da će klimatske promjene biti od koristi društvu smanjenjem tih smrti. Ipak, studija objavljena u časopisu Lancet Public Health, otkrila je da će broj smrtnih slučajeva zbog vrućina značajno porasti zbog sve ekstremnijih vremenskih uvjeta i osjetljivosti ljudi, prvenstveno starijih osoba na visoke temperature.
Ako globalno zagrijavanje dosegne katastrofalan porast od 3 Celzijusova stepena ili više, porast smrti od vrućine uvelike će nadmašiti pad smrti od hladnoće.
Istraživači su rekli da rezultati sugeriraju kako bi klimatske promjene mogle predstavljati “izazov bez presedana” za javne zdravstvene sustave, naročito tokom toplinskih valova.
“Očekuje se mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se smrtnost od hladnoće tek neznatno smanjuje”, rekao je David García-León iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije, koautor studije.
Smrti zbog vrućina mogle bi ubiti 129.000 ljudi godišnje ako temperature poraste za 3 stepena iznad predindustrijskih razina. Danas broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi iznosi 44.000. No godišnji broj smrtnih slučajeva od hladnoće i vrućine u Europi mogao bi porasti s 407.000 danas na 450.000 2100. godine, čak i ako svjetski čelnici postignu svoj cilj globalnog zatopljenja s porastom od 1.5 Celzijeva stupnja, pokazalo je istraživanje.
Predviđa se da će se broj smrtnih slučajeva od vrućina i hladnoća povećati za 13.5% ako se planet zagrije na 3 stepena više, što mnogi znanstvenici smatraju razinom klimatskog sloma. To bi dovelo do dodatnih 55.000 smrtnih slučajeva. Većina umrlih bi u tom slučaju bili stariji od 85 godina.