Poznata po svojoj mediteranskoj klimi, pejzažima koji oduzimaju dah i autentičnoj kulturnoj baštini, regija Hercegovine privlači posjetitelje iz cijelog svijeta. Dok putujete onim što se naziva Hercegovačka vinska cesta, doživjet ćete jedinstveni hercegovački krški krajolik i imat ćete priliku da uživate u panoramskim pogledima na prostrane vinograde. Proizvodnja proslavljenog, kvalitetnog regionalnog vina duboko je ukorijenjena u hercegovački krajolik, a izuzetna vina regije savršeno se slažu s toplim gostoprimstvom ljudi, navodi se u službenom opisu rute, a predstavio ju je i ugledni časopis National Geographic.
Povezujući Mostar s Trebinjem, ova ruta vas vodi kroz dramatične krajolike i vinograde južne Bosne i Hercegovine, uz obilje pića koje usput možete probati.
Vijugajući kroz jug Bosne i Hercegovine, između Mostara i Trebinja, Hercegovačka vinska cesta idealan je način za istraživanje upečatljivog krškog krajolika regije, krećući se od vinograda do vinograda, kušajući širok izbor tradicionalnih jela i izuzetna lokalna vina, piše National Geographic.
Ruta počinje u Mostaru, nazvanom Europski grad vina Dionisio 2024. Stari grad pažljivo je restauriran, s vijugavim popločanim ulicama u kojima se nalaze otomanske kuće u kojima se poslužuju tradicionalna bosanska kafa i slatkiši, te ateljei zanatlija koji rade s kožom i bakrom .
Na 20 minuta vožnje automobilom, u planinama iza grada, smjestilo se selo Goranci, gdje vas u restoranu Goranci očekuju tradicionalna jela poput sporo pečene teletine i graha, bosanskog graha, pogače od krompira i hurda.
Ako Mostar označava početak vinske ceste, krajnja tačka je najjužniji grad u zemlji, Trebinje, gdje se obližnja kraška polja, poznata kao Popovo polje, smatraju jednim od najboljih poljoprivrednih terena u zemlji, i gdje je nekoliko vinarija imaju svoje vinograde. Crkva Svetog Preobraženja Gospodnjeg jedna je od najmarkantnijih građevina Trebinja. Religija je odigrala ključnu ulogu u proizvodnji vina u regiji — obližnji manastir Tvrdoš jedan je od najvećih proizvođača vina u zemlji.
Malo izvan grada buja proizvodnja meda, uz druge domaće, organske prozvode kao što su sir i rakija.
Proizvode se različite vrste meda ovisno o tome gdje su pčele živjele — med proizveden u šumi ima zemljanije boje bora, dok med s polja ima više biljni okus.
U usporedbi s ostatkom zemlje, područje Hercegovine je bogato poljoprivrednim zemljištem, zahvaljujući dobroj klimi i zemljištu bogatom mineralima. Tokom proljeća i ljeta uobičajeno je vidjeti štandove uz cestu koji prodaju proizvode ovog krajolika u obliku sezonskog voća i povrća, direktno od lokalnih poljoprivrednika.
Tekst izdvaja i grad Stolac na ovoj ruti, ističući kako se radi o domu tjestenini poznatoj kao stolačka jarišta. Pravi se od svježe kadulje, koja se nakratko potopi u maslac koji cvrči. Tjestenina se zatim umiješa u smjesu zajedno sa sirom iz mijeha, domaćim sirom fermentiranim u posebnoj vreći od ovčje kože.
Lokalne vinarije kod Ljubuškog posjeduju vinograde zasađene s tri domaće sorte vinove loze — blatinom, žilavkom i trnjakom – vrstom koja je vraćena s ruba izumiranja.
Vinsku cestu Hercegovine (VCH) osnovala je Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona 2007. godine u sklopu projekta koji je finansirala Evropska Unija. Tom prilikom izvršeno je početno mapiranje i umrežavanje ključnih aktera, čime su postavljeni čvrsti temelji za razvoj VCH. Uz podršku Vlade SAD-a putem projekta USAID Turizam, Vanjsko/Spoljnotrgovinska komora BiH je 2020. godine pokrenula aktivnosti na revitalizaciji VCH u cilju pozicioniranja regije kao vrhunske destinacije vinskog turizma.