Ako je, prema Bibliji, svijet nastao 4.000 godina prije nove ere, vi se zamislite na drevnom svetištu koje je sagrađeno 5.000 godina prije toga.
Zamislite se na mjestu starom 9.500 godina i 7.000 godina starijem od Mesopotamije – zamislite se na Gobekli Tepe, jer tu počinje ova priča, ali i priča svih civilizacija. To je nulta tačka u vremenu.
Neolitsko svetilište Gobekli Tepe nalazi se uljuljkano na nadmorskoj visini od 760 metara na vrhu planinskog klanca u jugoistočnom regionu Anadolije u Turskoj i oko 15 kilometara sjeveroistočno od grada Sanliurfa.
Ovo je jedno od onih mjesta koja se moraju posjetiti barem jednom u životu, gdje se mora udahnuti vazduh oko najstarijih iskopina na svijetu, vidjeti svojim očima nešto što nije prevodivo u fotografije. Upravo tu priliku imale su “Nezavisne novine” u organizaciji turske ambasade u BiH, kao i agencije “Gulgezturizm” iz jugoistočne Turske.
Ne tako davno, devedesetih godina, turski pastir je na području blizu grada Urfa (jugoistočni dio Turske) primijetio kamene obrise koji vire iz zemlje. Iste te godine, arheolog Klaus Šmit sa Njemačkog arheološkog instituta pregledao je nalazište i otkrio da je neolitskog porijekla, a dalji testovi ovog nalazišta su pokazali da je zaista staro 12.000 godina.
Na ovom području je otkriveno da su se u prošlim vremenima tu nalazile stotine ljudi, a da krečnjačke ploče nisu grobovi, nego mnogo starije tvorevine. Otkriveno je nekoliko prstenova kamenja, a geomagnetskim snimanjem utvrđeno je kako ih ima najmanje 20, nagomilanih bez reda.
Svi krugovi su načinjeni od krečnjačkih stubova u obliku divovskih klinova ili velikih slova T. Monoliti od kojih se sastoje su izrazito veliki, a najviši je visok 5,4 metra i teži 16 tona. Njihova površina je ukrašena raznovrsnim reljefima životinja (škorpije, veprovi, lavovi, lisice, zmije i stilizovani dijelovi ljudi, tako da cijeli stub izgleda poput čovjeka s pojasom). Neki su grubo uklesani, a drugi simbolični i precizno izvedeni. Ovi veliki kameni blokovi u obliku slova T su bili povezani niskim kamenim zidovima, a u sredini svakog prstena nalaze se dva najviša stuba.
Prema saznanjima arheologa, svake decenije ovi prstenovi su bili zakopavani i podizani su drugi. Tako je lokalitet vijekovima građen, zatrpavan i ponovno građen, da bi ga oko 8200. p.n.e. ljudi potpuno zatrpali i napustili.
Ono što je izuzetno zanimljivo i još intrigira arheologe i naučnike jeste činjenica da oko ovih lokaliteta nisu pronađene nastambe.
Osim nekoliko kamenih alatki, nema dokaza o nekoj velikoj radnoj snazi koja je sve ovo izgradila. Ipak, i ako se u budućem periodu ustanovi da je na tom potezu bilo više naselja, teško je objasniti koliki broj njih bi morao biti uključen u premještanje blokova od nekoliko tona težine.
Ipak je to bio istorijski period malih ljudskih zajednica koje su živele od lova i sakupljanja hrane.
Prema dosadašnjim podacima, ovi prstenovi su predstavljali hramove gdje su se prinosile žrtve, što je ujedno i dokaz da je organizovana religija mogla nastati prije poljoprivrede i drugih vidova civilizacije.
Istraživanja ovog megakompleksa su tek na početku. Prema riječima Ajdina Aslana, menadžera u Ministarstvu za kulturu i turizam Turske, na ovom lokalitetu trenutno radi preko 80 arheologa, hemičara, agronoma i biologa iz cijelog svijeta.
“Svake godine nam dolaze najbolji stručnjaci i ovdje se smjenjuju. Naravno, najviše je ljudi iz Turske koji rade na ovom lokalitetu, no ovo područje je zanimljivo svima”, istakao je Aslan.
Povrh ovih iskopina nalazi se malo groblje na kojem je i stablo duda. Naravno, kao i sve na svijetu, i za ovaj dud se veže jedna legenda.
Naime, ukoliko žena želi da ostane trudna, treba da stane ispod duda, zamisli želju i dodirne ga.
Jedan od arheologa koji su posjetili Gobekli Tepe rekao je: “Gobekli Tepe mijenja sve”! Međutim, istraživanja ovog megakompleksa su tek na početku. Prema riječima Ajdina Aslana, čovjek će ovdje imati posla bar još stotinu godina, a tek će zagrebati po površini.
Poređenja radi, jedan hektar ovih iskopina je tek, približno, jedan procenat kompleksa koji treba istražiti.
Smatra se da je Gobekli Tepe arheološko otkriće od velike važnosti pošto bi u velikoj mjeri moglo da promijeni ljudsko shvatanje o ključnom stadijumu razvoja čovječanstva.
Da li će se ubrzo mijenjati teze o nastanku prvih civilizacija, o postanku čovjeka? Da li smo opet pred nečim gdje shvatamo koliko zapravo malo ili ništa ne znamo? Vidjećemo.