Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
Rusija je 28. novembra izvela 11. masovni napad na energetski sistem Ukrajine tokom godine. Rusi su napali sa 188 sredstava vazdušnog napada, uključujući 57 krstarećih raketa Kh-101 iz strateških bombardera TU-95MS, 28 krstarećih raketa Kalibr iz područja Crnog mora, 3 protivavionske vođene rakete S-300 iz oblasti Belgorod, 3 navođene avijacijski projektili X-59 iz područja Crnog mora, 97 jurišnih bespilotnih letjelica iz okruga, Kursk, Orel, Brjansk, Primorsko-Ahtarsk i Millerovo. Proturaketne i protivvazdušne snage Ukrajine oborile su 76 krstarećih raketa Kh-101 i Kalibr, 3 vođene vazdušne rakete Kh-59 i 35 jurišnih bespilotnih letelica. Još 62 bespilotne letjelice suzbijene su radio-elektronskim ratovanjem.
Rusija je napala civilnu infrastrukturu Ukrajine raketama Kalibr sa kasetnom municijom. Eksplozije su se dogodile u Kijevu, Harkovu, Lucku, Mikolajevu, Hmjelnickom, Ivano-Frankovsku, Kropivnjickom, Rivneu, Odesi, Sumi, Lavovu i Volinskoj oblasti. Usljed raketnog udaraca ima žrtava. Napadnuti su ukrajinski energetski objekti. Zbog toga su uvedena hitna isključenja struje. Nakon napada, sve nuklearne elektrane u Ukrajini su iz predostrožnosti smanjile proizvodnju električne energije.
Rusija napade na energetski sistem prati informacionim napadima, pokušavajući da posije očaj i strah među Ukrajincima pred „najgoru zimu“. Moskva slijedi ciničnu taktiku, kombinujući zračni teror s lažnim uvjeravanjima o svojoj spremnosti za mirno rješenje. Najbolji odgovor na ucjenu agresora bit će odlučnost ukrajinskog društva. A u to vrijeme, na sjednici Savjeta za kolektivnu bezbjednost ODKB (Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan) u Astani, glavnom gradu Kazahstana, šef Ruske Federacije V. Putin je zaprijetio da će nastaviti da granatira Ukrajinu balističkim oružjem Orešnjik. Prema njegovim riječima, u svijetu “nema analoga” ovog oružja i “neće se uskoro pojaviti”, ali u Rusiji “još uvijek postoji nekoliko sistema spremnih za upotrebu sličnih Orešnjiku. Možemo nastaviti testiranje Orešnika u borbenim uslovima, kao što je urađeno 21. novembra. To mogu biti vojni objekti, odbrambena i industrijska preduzeća, centri za donošenje odluka u Kijevu“, rekao je diktator.
“Orešnik” je naziv istraživačkog rada, a sam sistem se zapravo zove “Cedar”. To je nosilac nuklearnog oružja. Ali za štrajk na Dnjepr 21. novembra ove godine Rusi su ga koristili u “nenuklearnoj verziji”. Prema ukrajinskim obavještajnim službama, od oktobra, Rusi su trebali napraviti dva prototipa “Orešnika” i nije bilo riječi o serijskoj proizvodnji. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da prijetnje ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti projektil Orešnjik imaju za cilj ometanje mirovnih napora novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, da Putinu nije potreban prekid rata. Prema V. Zelenskom, ruska eskalacija je pritisak Ruske Federacije da prisili SAD da pristane na njene uslove.
Istovremeno, predsjednik je naglasio da Ukrajina “razumije sve postojeće prijetnje”. “Rusija se pretvara u Sjevernu Koreju, a diktator Kremlja svojim prijetnjama pokazuje da želi da nastavi rat”, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. “Ove prijetnje zabrinjavaju saveznike, jer se agresija Rusije širi. Riječ je o uništavanju globalne sigurnosti općenito. Počelo je sa Ukrajinom, invazijom u punom obimu. I ovo je još jedan podsjetnik da se ova agresija mora okončati silom, na pošten način i što je prije moguće, jer će se povećati i predstavljati prijetnju ne samo Ukrajini, i ne samo Evropi, već i cijelom regionu Indo-Pacifika kroz saradnju sa DNRK, a za Bliski istok – kroz saradnju sa Iranom.”
U tom kontekstu, predsjednik Ukrajine je telefonski razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom. Volodimir Zelenski je zahvalio na organizovanju vanrednog sastanka Savjeta Ukrajina-NATO na zahtjev Kijeva. Predsjednik je naveo da Ukrajina očekuje odlučan i pravovremen odgovor Alijanse na rusko širenje rata. Konkretno, u Briselu će 3. i 4. decembra biti održan sastanak Savjeta Ukrajina-NATO na nivou ministara vanjskih poslova. Ukrajina računa na podršku u transferu opreme protivvazdušne odbrane koja može da presreće rakete ovog tipa. Šef države je takođe istakao da je važno da Ukrajina dobije poziv u NATO i da nastavi saradnju u oblasti odbrane sa zemljama Alijanse. Poseban fokus razgovora je nabavka dalekometnog oružja i kritična potreba za transferom oružja iz najavljenih paketa pomoći.
Osim toga, Volodimir Zelenski i Mark Rutte razgovarali su o globalnim rizicima koje stvara unija Ruske Federacije, Irana i DNRK. Konkretno, činjenica da Rusija prenosi svoje moderne vojne tehnologije u zamjenu za oružje. Šef ministarstva vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sybiga naglasio je da Kijev plaća najveću cijenu za rat koji je pokrenula Rusija. Pozvao je saveznike da preispitaju svoju strategiju kolektivne odbrane i odmaknu se od politike reaktivnosti i odlaganja na politiku brze odlučne akcije usmjerene na postizanje mira putem sile.
„Koncept postizanja ‘mira kroz snagu’ uključuje jasne ključne elemente. Prvo, to je poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine. Drugo, poštivanje principa “ništa o Ukrajini bez Ukrajine”. Treće, poziv Ukrajine da se pridruži NATO-u. Četvrto, potpuno ukidanje ograničenja na isporuku oružja Ukrajini, kao i na upotrebu tog oružja na teritoriji agresora, odnosno protiv vojnih ciljeva na teritoriji Rusije“, naglasio je ministar. Istovremeno, Evropski parlament usvojio je rezoluciju s pozivom na povećanje vojne pomoći Ukrajini i jačanje sankcija EU protiv Ruske Federacije.
Evropski parlament traži od EU i njenih država članica da povećaju vojnu podršku Ukrajini obezbjeđujući avione, rakete dugog dometa, uključujući rakete Taurus, moderne sisteme protivvazdušne odbrane, uključujući Patriot i SAMP/T, kao i municiju, artiljeriju i programe obuke za Oružane snage. Evropski parlament je također pozdravio američko odobrenje da udari Rusku Federaciju američkim projektilima i pozvao druge zemlje da donesu slične odluke. Poslanici Evropskog parlamenta pozvali su na jačanje sankcija protiv metalurškog, nuklearnog, hemijskog, poljoprivrednog i bankarskog sektora ruske privrede. Evropski parlament je još jednom naglasio da se bez Ukrajine ne mogu odvijati nikakvi pregovori u vezi sa Ukrajinom i potrebno je raditi na pronalaženju mirnog rješenja i postizanju što šire međunarodne podrške Kijevu.