Redovna Skupština Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektulaca jednoglasno je izabrala za predsjednika Vijeća emeritusa prof.dr. Kasima Trnku na mandatni period 2024-2029. godine. Na prijedlog predsjednika Skupština je za zamjenika predsjednika Vijeća izabrala dr.sc. Sedada Bešliju iz Sarajeva.
U okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa Sporazumom kojeg su potpisali Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji, Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Koordinacija županijskih bošnjačkih viječa i Vijeć Grada Zagreba u Hrvatskoj, Bošnjačko nacionalno vijeće Sjeverne Makedonije, Kulturni bošnjački savez Slovenije i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosne i Hercegovine, Skupština VKBI donijela je odluku o uspostavi automnog tijela Ureda – Matično društvo bošnjačkih vijeća.
Ovo je prvi put u modernoj povijesti BiH da su se bošnjačka vijeća i organizacije sa prostora bivše Jugoslavije institucionalo povezala u okviru promocije, unapređenja i prezentacije temeljnih elemenata identiteta bošnjačkog naroda – u oblastima simbola Bošnjaka, bosanskog jezika i književnosti, historije, geografije, muzičke, likovne i druge umjetnosti, kulturnog i prirodnog naslijeđa, te potrebe za djelovanjem u cilju definisanja sadržaja udžbenika iz grupe predmeta na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama. Matično društvo bošnjačkih vijeća otvoreno je za sve druge bošnjačke organizacije u cilju njihovog priključivanja i uključivanja radi zajedničkog rada i djelovanja. Dosadašnji pokušaji ovakvog uvezivanja nisu uspjeli zbog činjenice da su tzv. krovna ili temeljna bošnjačka društva uspostavljana od strane pojedinaca, a ne pravnih lica, odnosno već postojećih relevantnih bošnjačkih vijeća i organizacija. S druge strane, sva bošnjačka društva i organizacije iz Bosne i Hercegovine a koja se smatraju temeljnim ili krovnim, takav status nemaju još od uspostave bošnjačkih vijeća u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, jer su ova tijela uspostavljena na temelju zakona i ustava ovih država i ista imaju javna ovlaštenja u nekoliko oblasti, te predstavljaju Bošnjake u pogledu identitetskih pitanja pred državnim institucijama.
Na ovaj način stvorene su pretpostavke da već od 2025. godine svi nivoi vlasti iz Bosne i Hercegovine na transparentan i zakonit način mogu podržavati programe i projekte vezane za identitetska pitanja Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i svim državama regiona gdje su uspostavljena bošnjačka nacionalna vijeća. Svakako, na ovaj način stvorene su i pretpostavke da nadležna ministarstva Bosne i Hercegovine mogu parafirati međudržavne sporazume sa adekvatnim ministarstvima u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji, u cilju podrške ostvarivanja temeljnih identitetskih pitanja Bošnjaka u tim državama. Za predsjednika Matičnog društva bošnjačkih vijeća imenovan je Suljo Mustafić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović, savjetnik člana Predsjedništva BiH dr Denisa Bećirovića gosp. Mehmed Pargan i zamjenik Reisu-u-leme u Bosni i Hercegovini Enes ef. Ljevaković, podrzavili su i snažno podržali institucionalno povezivanje bošnjačkog naroda regiona u oblasti ostvarivanja i unapređenjea identitetskih pitanja, ističući važnost da će se djelovanjem Matičnog društva bošnjačkih vijeća poštivati međunarodno-pravni subjektivitet i suverenitet svih država u kojima žive Bošnjaci.
Skupština VKBI obavila je raspravu na temu Pozicija Bošnjaka na Balkanu i Evropi u aktuelnom geo-političkom procesu, čiji su uvodničari bili prof.dr. Kasim Trnka, prof.dr. Amir Karić, dr.sc. Hilmo Neimarlija, mr.sc. Emir Zlatar, akademik prof.dr. Enes Karić, gdje se potom u diskusiju uključio veliki broj članova VKBI iz reda akadesmke zajednice iz Bosne i Hercegovine. Skupština je donijela Zaključak da će Upravni odbor definisrati strateški dokument – Manifest, kojim će se definisati najznačajnije odrednice o položaju i statusu Bošnjaka kao starosjedilačkog autohtonog evropskog naroda na Balkanu i države Bosne i Hercegovine kao historijske postojbine dobrih Bošnjana, Bošnjaka,u kontekstu složenih geo-politički i geo-strateških izazova. Posebno je akcentirano strateško opredjeljneje u kontesktu evropskih i euroatlanskih integracija, gdje Bosna i Hercegovina nužno pripada, pa tako i Bošnjaci kao njen najbrojniji narod. Strateški dokument će se po svojoj izradi javno prezentirati i uputiti svim političkim strankama bosanskohercegovačke i bošnjačke provenijencije, akademskoj zajednici i društvenim aktivistima organizacija civilnog društva.