MUP Hrvatske je dao uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljane Sirije ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU, saznaje Večernji list.
Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova dalo je uputu da se zahtjevi za međunarodnom zaštitom i azilom za državljana Sirije – najbrojnijih tražitelja azila – ne zaprimaju do daljnjeg, odnosno do dogovora na razini EU. To znači da sirijski državljani koji dolaze kao migranti pa traže azil, više neće smjeti ući u Hrvatsku, piše Večernji.
Neke su države – Njemačka, Austrija i Grčka – odmah unilateralno, bez koordinacije s drugima, obustavile primanje i obradu zahtjeva za azil Sirijcima pa Hrvatska također reagira i uvodi isti princip dok se ne utvrdi pravo stanje u Siriji i donese odluka na razini EU.
Do sada je Sirija bila obilježena kao diktatura i kao nesigurna zemlja, a princip po kojem su Sirijci dolazili u EU je bio sljedeći: bilo ko koga nađu, ko pokuša prijeći granicu EU, bilo legalno ili ilegalno, odmah bi po dolasku policije izjavio kako želi zatražiti azil. Tad stupaju na snagu međunarodne konvencije i osobu se stavlja pod međunarodnu zaštitu te se pokreće postupak za odobravanje zaštite. Sada se, sa svrgavanjem Bašara al-Asada situacija na terenu u Siriji promijenila, no iako se još ne zna šta je zapravo na terenu tamo i je li to sad “prava demokracija” i sigurna treća zemlja, prve su EU države odmah reagirale i stavile stop na dosadašnju praksu, makar to bilo i privremeno, ali – kao u slučaju Njemačke i Austrije – i kao politički potez prije tamošnjih izbora ili formiranja vlade. Hrvatska stoga, kao važan dio na putu prema tim državama, kao reakciju na njihove poteze također stavlja zabranu. Također, novo stanje otvara put vraćanju ilegalnih sirijskih migranata u zemlju, koja bi mogla biti označena kao sigurna za njihov povratak, što do sad nije bila.
UN-ova agencija za izbjeglice kaže kako je više od 14 miliona Sirijaca napustilo svoje domove u više od deset godina, otkako su 2012. počeli sukobi u toj zemlji, što je eskaliralo u građanski rat i vladavinu Asada, kojega je Zapad označio kao diktatora. Iako su se mnogi povukli u susjedne države – Tursku, Libanon, Jordan, Irak i Egipat – veći broj je krenuo prema Europi i još dolaze.
Tako je i ove godine u Hrvatskoj najveći broj tražitelja azila upravo iz Sirije. Samo do kraja septembra zaprimljeno je više od 6500 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, više od 2000 više od broja Turaka koji su drugi po tražiteljima azila. Diljem EU pad Assada Sirijci su dočekali sa suzama radosnicama, ali i s pitanjem, što sada? Hoće li se vratiti u zemlju? Isto takvo pitanje, ali s ogromnom političkom težinom i potencijalom za manipulacije i politikantstvo – postavljaju i europske vlade i EU. Hrvatska, uz migrante, ima još jednu točku zbog koje joj je ta zemlja izuzetno važna – Inina naftna polja, kojima od 2012. nema pristup, a u koje je uložila oko milijardu dolara.