Kako se hrana zagrijava tokom ljetnih temperatura, mikroorganizmi se brže razmnožavaju, navode stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Da bi smanjili rizik od bolesti koje se prenose hranom neophodno je sigurno rukovati sa hranom i preventivno djelovati. Postoje jednostavne smjernice za sigurnost hrane od same pripreme, transporta i posluživanja hrane.
– Hranu koju nosite na izlet držite na sigurnom (na hladnom) za što vam mogu poslužiti mobilni hladnjaci. Stavite hladnu hranu u hladnjak s ledom ili zamrznutim gelom. Hladnjak treba da bude čist, hrana zapakovana i na temperaturi na 4-8° C ili niže kako bi se spriječio rast mikroorganizama – ističe magistar prehrambenih tehnologija i menadžer za kvalitet INZ-a Benjamin Čaušević.
Meso, piletina i morski plodovi mogu se pakovati i dok su još zamrznuti, kako bi duže ostali hladniji. Ukoliko ste u mogućnosti razdvojite pića u jedan hladnjak, a kvarljivu hranu u drugi. Na taj način, dok se hladnjak sa pićem više puta otvara i ponovno zatvara, kvarljiva hrana neće biti izložena toplim vanjskim temperaturama zraka.Hladnjake treba držati zatvorenima – jednom kada ste na mjestu za izlet, ograničite broj otvaranja hladnjaka koliko god možete, što pomaže da temperatura u hladnjaku bude duža, preporuke su INZ-a.
Kako bi spriječili unakrsnu kontaminaciju potrebno je da je sirovo meso, piletina i plodovi sigurno umotano ili u posudama s poklopcem. Hranu koja će se termički obrađivati trebate odvojiti od hrane koju će se jesti svježu, kao što su voće i povrće. Svježe voće i povrće isprati pod mlazom tekuće vode uključujući i one s korom koje se ne jedu. Voće i povrće osušite papirnatim ubrusom.
Jednom korišten pribor poput daske rezanje, noževa, vilica, posuda i slično prije nove upotrebe obavezno oprati. Korištenje istog pribora ili posude koji su prethodno imali kontakt sa sirovim mesom, piletinom ili morskim plodovima omogućuje bakterijama iz sokova od sirove hrane da se prošire na termički obrađenu hranu. Stoga je potrebno uzeti čisti tanjir i pribor na roštilju kako biste poslužili hranu.
– Držite hranu koja se termički ne obrađuje hladnom i termički obrađenu hranu toplom. Održavanje hrane na odgovarajućim temperaturama – unutarnjim i vanjskim – je presudno u sprečavanju rasta bakterija koje se prenose hranom. Ključ je da nikada ne dopustite da gotova hrana ostane u “opasnoj zoni” – između 5°C i 60°C – više od dva sata ili jedan sat ako su vanjske temperature iznad 30°C, jer su to temperature na kojima se bakterije u hrani mogu brzo razmnožavati i dovesti do bolesti koje se prenose hranom, ističe Čaušević.
Hladna jela poput sezonske svježe salate treba čuvati u hladnjaku na 4°C ili niže do vremena za posluživanje. Jednom kad salatu poslužite, ne bi smjela biti na otvorenom duže od dva (2) sata ili jedan (1) sat ako je vanjska temperatura iznad 30°C. Ako se to dogodi – sigurnije je baciti je.
Namirnice poput složenih (pileće) salata i deserti za posluživanje mogu se staviti izravno na led ili u plitku posudu postavljenu u duboku posudu punjenu ledom. Ocijedite vodu dok se led topi i često mjenjajte led.
Topla hrana mora biti, do posluživanja, na temperaturi iznad 60 °C. Tu hranu treba posebno umotati i staviti u posudu da se spriječi uticaj vanjske sredine. Baš kao i kod hladne hrane – ova hrana ne bi trebala biti na otvorenom više od dva (2) sata ili jedan (1) sat na temperaturama iznad 30°C. Ako je hrana izostavljena duže, sigurnije je baciti.
Za sigurno rukovanje hranom potrebno jr primjenitu i pravila četiri “O”: operi, odvoji, obradi i ohladi.
Često prati ruke i površine – Operite ruke toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i nakon rukovanja hranom i nakon korištenja kupaonice, mijenjanja pelena i igranja sa kućnim ljubimcima. Operite daske za rezanje, posuđe, pribor i pultove toplom vodom nakon pripreme svake pojedine namirnice. Razmislite o upotrebi papirnatih ubrusa za čišćenje kuhinjskih površina. Ako koristite krpe krpe, ne smijete koristiti samo jednu, nego za svaku namirnicu i svaki korak druga krpa. Svježe voće i povrće isperite tekućom vodom iz slavine, uključujući i one s korom i korom koje se ne jedu. Kod konzervirane robe, ne zaboravite očistiti poklopce prije otvaranja.
Odvojite sirovo meso od drugih namirnica – Odvojite sirovo meso, piletinu, plodove mora i jaja od drugih namirnica u vašoj posudi sa namirnicama, vrećicama s namirnicama i hladnjaku. Koristite jednu dasku za rezanje za svježe proizvode i zasebnu drugu dasku za sirovo meso, piletinu i morske plodove. Nikada ne stavljajte kuhanu hranu na tanjir u kome ste prethodno držali sirovo meso, piletinu, plodove mora ili jaja, osim ako je ploča oprana u vrućoj vodi sa deterdžentom.
Kuhajte na odgovarajućoj temperaturi – Boja i tekstura su nepouzdani pokazatelji sigurnosti. Sve namirnice moraju biti pripremljene na sigurnu minimalnu unutarnju temperaturu kako bi se uništile štetne bakterije, budući da na roštilj nećete nositi termometar, poslužite se satom, pa pratite period pripremnja hrane koju pripremate… Kuhati jaja dok žumanjak i bijelanjak nisu čvrsti. Koristite samo recepte u kojima se jaja kuhaju ili temeljno zagrijavaju. Uvijek pustite vrijeme stajanja, što dovršava kuhanje, prije serviranja. Donesite umake, supe i druge namirnice dok se meso, piletina i morski plodovi ostaju na zagrijanom roštilju.
Hranu odmah stavite u hladnjak – Upotrijebite termometar uređaja kako biste bili sigurni da je temperatura stalno 4-8°C ili niža, a temperatura zamrzivača je 0°C ili niža. U hladnjaku ili zamrznutom mesu, piletini, jajima, morskim plodovima i drugim kvarljivim proizvodima u roku od 2 sata od kuhanja ili kupnje. Pohranite u hladnjaku unutar 1 sata ako je temperatura vani iznad 30°C. Nikada ne odmrzavajte hranu na sobnoj temperaturi, ili na vanjskoj temperaturi. Postoje dva sigurna načina za odmrzavanje hrane: u hladnjaku, ili odmah kuhanjem ili prženjem. Hranu uvijek marinirajte u hladnjaku. Velike količine ostataka podijelite u plitke posude za brže hlađenje u hladnjaku.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica savjetuju da otpad koji nastane prilikom izleta treba pokupiti u vrećice i baciti u kante za komunalni otpad.
Nemojte ugrožavati život sljedećih korisnika izletišta, a i uništavati prirodu, jer i hrana koju jedemo je iz prirode, saopćeno je iz INZ-a.