Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
“Sjedinjene Države su 10. januara objavile veliki paket sankcija, usmjerenih na više od četiristo organizacija i pojedinaca uključenih u ruski energetski sektor. Konkretno, sankcije su uvedene najvećim ruskim kompanijama za proizvodnju nafte i gasa ‘Gazpromnjeft’ i ‘Surgutneftegas’, zajedno sa njihovim podružnicama.
Pod sankcijama su stala 184 tankera ruske flote u sjeni, kao i kompanije ‘Ingosstrah’ i ‘Alfastrahovanije’ koje osiguravaju tankere. Sankcije su uvedene i za četrnaest članova Upravnog odbora korporacije ‘Rosatom’, koja je uključena u nezakonitu kontrolu nad NE ‘Zaporožje’. Ove sankcije će uzrokovati gubitke Rusiji od više milijardi dolara i značajno smanjiti sposobnost Kremlja da finansira svoj zločinački rat protiv Ukrajine.
Moskva je osjetila posljedice američkih sankcija koje su uvedene ruskom energetskom sektoru 10. januara samo dan kasnije. Sistem izvoza energenata iz Rusije se urušava: Kina i Indija su odbile da prihvate tankere ruske ‘flote u sjeni’, koja je pogođena sankcijama. Time je pobijen mit da je Moskva navodno ujedinila zemlje globalnog juga oko sebe u borbi sa Zapadom.
Produbljuje se i ekonomska kriza u samoj Rusiji: ‘Gazprom’, koji je postao neprofitabilan 2023. godine, najavio je smanjenje skoro polovine osoblja centralnog ureda. Mit da je Rusija navodno neosjetljiva na sankcije proizvod je ruske propagande, koja pokriva ne samo vojni već i ekonomski blef Kremlja.
Ruska flota u sjeni uključuje oko šeststo plovila koja izvode ilegalne operacije sa sankcioniranom ruskom naftom. Oni prevoze oko četiri miliona barela dnevno i donose Rusiji desetine milijardi dolara godišnje. Sankcije pogađaju oko 160 tankera i ključnih tržišnih igrača, uključujući osiguravajuće kompanije, prema američkom Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC).
Plovila ruske flote u sjeni koriste i rusku zastavu i potvrde o osiguranju, te koriste usluge trećih zemalja kako bi zakomplikovali identifikaciju i ograničili aktivnosti brodova koji prevoze sankcionisanu rusku robu.
Često plovila flote u sjeni, ulazeći u teritorijalne vode i slobodne ekonomske zone različitih zemalja, isključuju svoje sisteme identifikacije, što predstavlja teško kršenje međunarodnog pomorskog prava i može stvoriti vanredne situacije.
Nedavni incident namjernog oštećenja telekomunikacionog kabla u Baltičkom moru, u koji je umiješan ruski tanker ‘Eagle S’, koji je također imao špijunsku opremu na brodu, postao je direktan dokaz da se ruska flota u sjeni koristi za vođenje hibridnog rata protiv Zapada.
Ruska flota u sjeni, koja plovi pod zastavama mnogih zemalja širom svijeta, često predstavlja prijetnju okolišu. Brodovi flote u sjeni su u lošem tehničkom stanju, što bi u slučaju nužde moglo uzrokovati izlijevanje nafte i naftnih derivata u more, kao što se dogodilo u Kerčkom moreuzu u decembru 2024. godine.
S obzirom na loše osiguranje koje ima veliki broj ovakvih plovila, finansijske troškove otklanjanja posljedica ovakvih situacija snosit će obalna država u kojoj se incident dogodio, a ne sama Rusija.
Neke međunarodne luke počele su raditi i prije američkih sankcija. Konkretno, kineska lučka grupa ‘Shandong’ zabranila je tankerima pod američkim sankcijama ulazak u svoje luke u provinciji Shandong. Kineskim lukama zabranjeno je pristajanje, iskrcavanje ili pružanje usluga otpreme plovilima na listi Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a. Operater kontrolira glavne luke na istočnoj obali Kine, uključujući Qingdao, Zhizhao i Yantai, koji su glavni terminali za uvoz sankcionirane nafte.
Indija je objavila svoju namjeru da zabrani istovar sankcioniranih tankera koji prevoze rusku naftu. Međutim, opskrba naftom neće predstavljati problem za Indiju. OPEC ima tri miliona barela dnevno slobodnog kapaciteta, osim toga, zemlje koje nisu članice OPEC-a, poput SAD, Kanade, Brazila, Gvajane, mogu prodati dodatnu naftu.
Jedina stvar je da bi indijske rafinerije mogle izgubiti popuste na rusku naftu koje su uživali ako zalihe postanu oskudne. Istovremeno, indijske banke će zahtijevati potvrde o porijeklu kako bi osigurale da nafta ne dolazi od dobavljača koji su sankcionisani.
Ukupno 65 naftnih tankera usidrilo se na raznim lokacijama širom svijeta otkako su SAD objavile novi paket sankcija. Pet od ovih tankera usidreno je u kineskim lukama, još sedam je usidreno kod obala Singapura, a ostali su zaustavljeni kod obala Rusije u Baltičkom moru i na Dalekom istoku. Oko deset posto svjetske flote tankera za naftu potpalo je pod američke sankcije.
SAD moraju ojačati svoju poziciju u pomorskom transportu, jer Rusija može koristiti ‘flotu u sjeni’ u strateške svrhe u vojnim sukobima. Ovo prenosi Politico.
Od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, ruska flota u sjeni značajno je porasla. Sada se sastoji od brodova koji posluju izvan službenog svijeta brodarstva. Stoga ‘flota u sjeni’ predstavlja rizik za legalno operativna plovila, obalne države i morsko okruženje.
Istovremeno, predstavlja dodatnu prijetnju članicama NATO-a. Rusija može koristiti ovu ogromnu flotu za strateški pomorski transport. Ova flota sada čini sedamnaest posto svjetske flote tankera za naftu. Strateški pomorski transport je jedna vrsta vojne aktivnosti koja se odvija daleko od očiju javnosti. Komercijalni brodovi prevoze opremu potrebnu za vojsku: od tenkova do goriva. Ako Rusija odluči pokrenuti novi vojni sukob, može koristiti flotu u sjeni.
U Ukrajini je održan brifing posvećen povećanju pritiska sankcija na Rusiju zbog korištenja tankerske flote u sjeni za izvoz nafte.
Događaj je okupio predstavnike diplomatskih misija iz preko dvadeset zemalja svijeta, uključujući zemlje EU, Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Indiju, Japan, kao i niz drugih važnih međunarodnih partnera.
Ključne teme razgovora bili su napori Ukrajine i njenih saveznika da ograniče prihode Rusije od nafte. Ova industrija je jedan od glavnih izvora finansiranja vojne agresije. Prošle godine, flota u sjeni od preko šeststo brodova transportovala je devedeset posto ruske nafte, donoseći Moskvi 180 milijardi dolara prihoda.
Posebna pažnja posvećena je pitanjima jačanja režima sankcija, uključujući smanjenje maksimalne cijene ruske nafte na četrdeset dolara po barelu, uvođenje ograničenja prema kapetanima brodova i kompanijama koje opslužuju ovu flotu, te jačanje kontrole nad osiguranjem tankera.
Ukrajina je također naglasila potrebu za uvođenjem embarga EU na uvoz ruskog tečnog gasa, čija je količina prošle godine dostigla rekordne nivoe. Očekuje se da će ovo pitanje biti uključeno u šesnaesti paket sankcija, čije je usvajanje planirano u februaru.”