Nesvakidašnja je pojava u našoj skorijoj poetskoj današnjici da je autor u jednoj knjizi objedinio
naizgled nespojivu inspiraciju i pjesme. Međutim uspjela je to sarajevska autorica, nekada novinarka
u oblasti kulture i umjetnosti, danas pravnica Jasmine Bikić, čiji će poetski prvijenac „Tabakera“
ugledati svijetlo dana u izdanju renomirane bh. Izdavačke kuće Buybook.
„Tabakera jeste simbolika prošlosti, nečeg što čuvate, onako za svoj ćejf, koji dijelite sa prisnim i
dragim osobama. Po vokaciji sam pravnik, legalista, pa ću reći da nije prošla era tabakera, jer ovu
tabakeru bez obzira na zakonske zabrane i ograničenja, možete ćejfiti bilo gdje i bilo kada te kroz taj
ćejf doživjeti poetski sudar prošlosti i sadašnjosti. Tabakera je svjedok naše prošlosti, radosti i tuge,
stradanja i uzdizanja, ali i pobjede ljubavi, kao i suživota, što je ustvari naše sudbinsko određenje“,
istakla je autorica zbirke, u koju je inkorporirala likove sa kojima je nekada radila intervjue i susretala
se, akademika i književnika Abdulaha Sidrana i Nedžada Ibrišimovića, prof. dr. Ismeta
Gavrankapetanovića, generala Jovana Divjaka, majke heroine Halide Bojadži, Adnana Midžića sa Trga
heroja, kao i likove i događaje iz dokumentaraca Keli, Kinđe, Hase, Olimpijada u Sarajevu, Leptiri bez
krila, Željina stotka, Bulevar Ivice Osima…“
Iako je niz godina pisala novinske članke iz oblasti kulture i umjetnosti, ovo je autoricin prvijenac,
podijeljen u četiri tematske cjeline: Gdje smo?, (O)sjećanja, Velikani i Present bez perfecta, kroz koje
se Jasmina Bikić na poseban i nesvakidašni način, prisjeća galerije čitaocima znanih i neznanih likova,
poput članova njene porodice, u rimama opisuje našu domovinu, kroz gradove i rijeke koji su je
inspirisali, te vrijeme u kojem danas živimo.
„Tabakerini lirski darovi su podijeljeni u četiri grupe…, , koje su u jezičkom izrazu sugestivne i
slikovite, ali su stilski raznovrsne, da običan čitatelj kada bi ih čitao izolirano od knjige, ne bi mogao
zaključiti da su pjesme kao naprimjer “Život”, “Dedo”, “Smrt” i “Umjesto recenzije” djela istog
autora“, napisala je, između ostalog, u svojoj veoma nadahnutoj recenziji spisateljica Indira Kučuk
Sorguč, koja je poseban akcent stavila na posljednji dio knjige Present bez perfecta, navodeći da je u
njemu „autorica budni nadzornik novog vremena koji tehnologiju riječi pretvara u oznake,
reducirajući govor na kriptograme i digitalne idiome, u kojim njeno oko vidi velike dehumanizirajuće
razlike između života sa živom pulsirajućom komunikacijom face to face i ovoga skrivenog,
kodiranog, razlomljenog u paramparčad emotikona i igrica“.
Zanimljiv je naslov knjige „Tabakera“, koji priziva patinu i prošlost, a naročito u svjetlu naslovne
strane, gdje je na koricama slika starinske drvene tabakere, djelo Dobrislavke Bobe Vuga.
Recenzent književnik Fahrudin Kučuk je u svojoj recenziji posebno istakao poetsko razmišljanje
autorice o prošlom i sadašnjem:
„Jasmina Bikić je jako dobro poentirala sa ovim sretanjima modernog i prolaznog, gdje rješava
zagonetku života. Sve je u službi čovjeka, kao zabava ili putokaz ka patnji. Jasnu nam poruku upućuje:
da su i život i smrt poruka, i jedno i drugo, životni pratioci čovjeka koji ne mogu odgoditi kraj.
Upečatljivo, koncizno, ritmično i demaskirajuće ispisivanje autorice u knjizi Tabakera poziv je čitaocu
da se sretne sa istinom života“, napisao je, između ostalog, književnik Fahrudin Kučuk.
„Divno je to napisao dragi Fahro, jer ja sam se susrela sa istinom mog poetskog života, kada sam ga
prošlog ljeta srela na kultnom sarajevskom Vilsu i kada me je doslovno naružio što ne izdam knjigu
poezije, znajući da godinama pišem. Jednako kao i uvažena prof. Jasminka Šipka koja me nakon
čitanja jedne pjesme pozvala i kazala da su pjesme takve da ih ne smijem čuvati samo za sebe i da ih moram izdati što prije. Dok je moja nekadašnja prva urednica rubrike kulture Indira nakon prvog
čitanja rekla da je ovo što sam napisala moj svojevrsni lirski testament. Upravo njih troje će zajedno
sa mnom otvoriti moju Tabakeru 28. februara 2025. godine, u 18 sati, u Amfiteatru Doma mladih KSC
Skenderija, uz klavirsku pratnju prof. Adisa Vuge“, kaže autorica.