Tokom panel diskusije o 30. godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponovnom ispitivanju današnje situacije na Balkanu razgovarano je o periodu potpisivanja sporazuma, ali o tome kako on može pomoći u postizanju mira u Ukrajini.
Bivši premijer Švedske Carl Bildt upitan je koje lekcije sporazumi nude, a koje bi se mogle primijeniti na Ukrajinu, on je odgovorio “nikakve” i za to dobio aplauz.
“Ovo je drugačija vrsta sukoba. S Ukrajinom imate Rusiju koja pokušava obnoviti carstvo”, rekao je Bildt.
Penzionisani general Wesley Clark je podijelio svoje mišljenje o tome kako bi NATO trebao gledati na tekući rat u Ukrajini u odnosu na to kako je gledao na rat u BiH.
“Ne budite plašljivi”, rekao je Clark i dodao: “Vidim plašljiv međunarodni odgovor. Vidim naciju koja se bori da se brani i zaista se bori za slobodu svih nas ostalih protiv sloma pravila međunarodnog poretka.”
Ohrabrio je delegate da se ugledaju na Dejtonski mirovni sporazum kao primjer konstruktivne diplomatije.
“Bilo je pravog angažmana 1995. godine, što je u konačnici rezultiralo Dejtonskim mirovnim sporazumom. Postoji li neka lekcija iz ovoga u vezi s Ukrajinom? Apsolutno. Ako želite zaustaviti agresiju, čvrsto se držite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima… Ovo je unaprijed planirana operacija Rusije koja se dugo pripremala. I ovo nije kraj ovoga i ne smijemo se zavaravati. Ovo više nije uobičajeno poslovanje”, rekao je Clark.
Također je napravio poređenje između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije.
“Kako je (Putin) mogao pomisliti da može pobijediti?”, rekao je Clark i dodao: “Na isti način na koji je Slobodan Milošević mislio da može privući pažnju Evrope 1992. godine svojom malom vojskom koja je preplavila Bosnu. Nije se izvukao. Uz vaše vodstvo i posvećenost, ni gospodin Putin se neće izvući.”
Christopher Hill, bivši američki ambasador u Srbiji, također se pozitivno osvrnuo na Dejtonski mirovni sporazum. Kao član tima koji je pregovarao o mirovnom sporazumu, posebno blisko sarađujući s glavnim pregovaračem Richardom Holbrookeom, istakao je važnost razloga zašto je Holbrooke želio Sjedinjene Američke Države, a u konačnici i grad Dayton, kao pozadinu za historijske sporazume.
“Mnogi ljudi su sumnjali da bi SAD bile ozbiljne u vezi sa sukobom u maloj, dalekoj zemlji, a Holbrooke je imao strateški koncept. Rekao je da ako ćemo pokazati da smo ozbiljni u vezi sa okončanjem ovog sukoba, trebali bismo to staviti u SAD. On je odlučio da to stavi u Dayton i (smatrao) je da će Amerikanci ostati pri tome”, kazao je Hill.
Bivša kolumnistica Dayton Daily Newsa Mary McCarty bila je među panelistima s obzirom na to da je izvještavala o Dejtonskom mirovnom sporazumu u vrijeme potpisivanja.
“Ovo vraća uspomene onima od nas koji su u to vrijeme bili živi i odrasli, na osjećaj ponosa koji imamo. Vozeći se ulicama i gledajući sve zastave iz cijelog svijeta na Glavnoj ulici… Dayton nije zaboravio Bosnu ili mirovne pregovore”, poručila je.
McCarty je rekla da je provela mnogo vremena izvještavajući o Dejtonskom mirovnom sporazumu 1995. godine u blizini žičane ograde ispred hotela Hope. Bilo je trenutaka kada bi ona i drugi vidjeli Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, kako prisustvuje košarkaškim utakmicama, večera u lokalnim restoranima i kupuje u trgovačkom centru Fairfield.
“Bilo je prilično nadrealno. Pomislili biste, evo nekoga ko je vjerovatno odgovoran za smrt desetina hiljada civila, a on samo šeta 10 metara od mene”, kazala je.
Stanovnici Daytona su prihvatili pregovore, rekla je McCarty. Sjeća se bdijenja uz paljenje svijeća i bilborda na kojima su Dayton nazivali “Gradom mira”.
“Mislim da su se mnogi od njih zaista educirali. Da budem sasvim iskrena, prosječni Amerikanac je vjerovatno vrlo malo znao o sukobu sve dok se nisu dogodili neki događaji koji su probili scenu”, kazala je.