Iran je tokom 12 dana rata sa Izraelom pogodio pet izraelskih vojnih baza, a sada je The Telegraph objavio vijest o tome, pozivajući se na radarske podatke u koje je imao uvid.
Kako se navodi, vlasti Izraela nisu javno objavile napade i ne mogu se izvijestiti iz zemlje zbog strogih zakona o vojnoj cenzuri.
Oni će dodatno zakomplicirati verbalnu bitku između neprijatelja, pri čemu obje strane pokušavaju proglasiti apsolutnu pobjedu. Nove podatke podijelili su s The Telegraphom američki akademici sa Univerziteta Oregon State, specijalizirani za korištenje satelitskih radarskih podataka za otkrivanje štete od bombi u ratnim zonama.
To sugeriše da je pet prethodno neprijavljenih vojnih objekata pogođeno sa šest iranskih raketa na sjeveru, jugu i u centru Izraela, uključujući glavnu zračnu bazu, centar za prikupljanje obavještajnih podataka i logističku bazu.
Na upit The Telegrapha u petak, Izraelska vojska je (IDF) rekla da neće komentirati stope presretanja raketa ili štetu na svojim bazama.
“Ono što možemo reći jest da su sve relevantne jedinice održale funkcionalni kontinuitet tokom cijele operacije” – izjavio je portparol.
Napadi na vojne objekte su uz 36 drugih napada za koje se zna da su probili izraelske sisteme protuzračne odbrane, uzrokujući značajnu štetu stambenoj i industrijskoj infrastrukturi.
Uprkos znatnoj šteti na stambenim objektima širom zemlje, samo je 28 Izraelaca poginulo, što svjedoči o sofisticiranom sistemu uzbunjivanja zemlje i discipliniranom korištenju skloništa od bombi i sigurnih soba od strane stanovništva.
Analiza The Telegrapha sugeriše da je, iako je velika većina iranskih projektila presretnuta, udio onih koji su prošli stalno rastao u prvih osam dana 12-dnevnog rata.
Razlozi za to, kažu stručnjaci, nisu jasni, ali mogu uključivati racionalizaciju ograničenih zaliha projektila presretača na izraelskoj strani i poboljšanu taktiku paljbe te moguću upotrebu sofisticiranijih projektila od Irana.
Iako je Željezna kupola najpoznatiji izraelski sistem protuzračne odbrane, on je zapravo dizajniran za zaštitu od projektila kratkog dometa poput minobacača i samo je jedan dio “slojevitog” sustava protuzračne odbrane koji zemlja koristi.
U srednjem sloju nalazi se sistem protivzračne odbrane David's Sling, optimiziran za presretanje dronova i projektila dometa do 300 km. Na vrhu je sistem Arrow, koji napada balističke projektile dugog dometa prije nego što ponovno uđu u atmosferu.
Važno je napomenuti da su izraelske sisteme tokom 12-dnevnog rata podržavala dva američka zemaljska sistema protuzračne odbrane THAAD i brodski presretači lansirani s američkih baza u Crvenom moru.
Procjenjuje se da su SAD tokom rata lansirale najmanje 36 presretača THAAD, što je koštalo oko 12 miliona dolara svaki put.
U Izraelu, gusto naseljenoj maloj zemlji od samo 9,7 miliona stanovnika, probijanje poznatih sistema protuzračne odbrane te zemlje šokiralo je vlasti, a vlasti su morale izdati upozorenja da “nisu hermetični”.
15.000 beskućnika posebno je uočljivo jer su raspoređeni u hotelski smještaj diljem zemlje, a o ograničenju stambenih lokacija javno se izvještava.
Ipak, unutar zemlje raste i sumnja da su pogođeni vojni ciljevi.
Reviv Draker (Raviv Drucker) s Kanala 13, jedan od najpoznatijih novinara u zemlji, prošle je sedmice rekao: “Bilo je mnogo (iranskih) projektila pogođenih u bazama IDF-a, na strateškim lokacijama o kojima još uvijek ne izvještavamo… To je stvorilo situaciju u kojoj ljudi ne shvaćaju koliko su Iranci bili precizni i koliku su štetu prouzročili na mnogim mjestima”.
Korej Šer (Corey Scher), istraživač na Državnom univerzitetu Oregon, rekao je da njegova jedinica radi na potpunijoj procjeni štete od projektila i u Izraelu i u Iranu te da će svoje nalaze objaviti za otprilike dvije sedmice.
Rekao je da podaci radarskog sistema koje su koristili za procjenu štete mjere promjene u izgrađenom okruženju kako bi otkrili eksplozije i da bi apsolutna potvrda pogodaka zahtijevala ili izvještavanje s terena na dotičnim vojnim lokacijama ili satelitske snimke.
Analiza podataka Telegrapha pokazuje da su kombinirani američki i izraelski odbrambeni sistemi općenito dobro funkcionirali, ali su do sedmog dana rata propuštali oko 16 posto projektila.
To se uglavnom slaže s ranijom procjenom IDF-a za odbrambeni sistem koja je procijenila stopu uspjeha na “87 posto”.
U Iranu, dužnosnici Islamske Republike i državni mediji koriste snimke projektila koji probijaju izraelsku protuzračnu odbranu u pokušaju da uvjere domaću publiku da su pobijedili u ratu.
U iranskim medijima postoje crtići koji ismijavaju Željeznu kupolu, a revolucionarne pjesme sviraju preko videozapisa projektila koji pogađaju izraelske gradove.
Iranski dužnosnici kažu da je glavni način probijanja izraelske protuzračne odbrane bio istovremena upotreba projektila i dronova kako bi se zbunili odbrambeni sistemi.
Brze projektile pomiješane sa sporijim dronovima zbunile su odbranu i natjerale ih da podijele pažnju, tvrde dužnosnici.
“Glavni cilj ispaljivanja samoubilačkih dronova na Izrael uvijek je zauzeti njihove sisteme. Mnogi se čak ni ne probiju – presretnu ih – ali i dalje uzrokuju zbunjenost” – izjavio je jedan iranski dužnosnik za Telegraph.
General major Ali Fazli, zamjenik vrhovnog komandanta IRGC-a, pojavio se u četvrtak navečer na državnoj televiziji, tvrdeći da je Iran “u najboljoj obrambenoj poziciji u 47-godišnjoj historiji Islamske revolucije – nikada prije nismo bili na takvoj razini u smislu vojne spremnosti, operativne kohezije i morala boraca”.
Uprkos tome, vjerovatno je da veliki dio iranskog balističkog raketnog arsenala ostaje netaknut. Čak i prema izraelskim procjenama, samo polovica njegovih lansera uništena je u 12-dnevnom sukobu, a značajne zalihe raketa još uvijek postoje.