Svečana inauguracija prvog spomen-obilježja posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, upriličena je jučer u parku Tony Neuman u četvrti Limpertsberg, uz prisustvo visokih zvaničnika, ambasadora, predstavnika grada Luksemburga, porodica žrtava i brojnih građana.
Ova ceremonija, održana u znak sjećanja na 8.372 Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine, predstavlja trajni podsjetnik Evrope i svijeta na najmračnije poglavlje novije evropske historije.
Spomen-obilježje je rezultat dugogodišnjih napora Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, koji već 17 godina vodi ustrajnu borbu za pravdu, istinu i memorijalizaciju genocida. Ovaj čin predstavlja krunu njihovog dugogodišnjeg zalaganja i institucionalnog aktivizma.
Događaju su prisustvovali visoki državni zvaničnici Luksemburga, uključujući gradonačelnicu Luksemburga Lydie Polfer, predstavnike ambasada, institucija, te članove lokalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava.
“Ovo spomen-obilježje ne pripada samo Bosni i Hercegovini. Ono je sada i dio evropske savjesti. Naša je obaveza da učimo iz prošlosti, da ne zaboravimo i da nikada ne dozvolimo ponavljanje genocida” – istakla je gradonačelnica Polfer u emotivnom obraćanju prisutnima.
U znak zahvalnosti, gradonačelnici je uručeno posebno izdanje srebrenog cvijeta Srebrenice, izrađeno u limitiranoj seriji od 8.372 primjerka – svaki cvijet simbolično predstavlja jednu žrtvu genocida.
Predsjednik Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, Adnan Halilović, posebno se zahvalio gradu i državi Luksemburg za, kako je istakao, hrabar i civilizacijski čin, te dugogodišnju podršku bh. zajednici u Luksemburgu. Naglasio je također važnost nastavka institucionalizacije istine.
“Ova borba mora ostati politička, institucionalna i državnotvorna. Spomenici nisu kraj, već početak ozbiljnijeg rada na suočavanju s prošlošću” – kazao je.
U ime Ambasade Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg, Ferid Hodžić je izrazio zahvalnost u ime institucije, naglašavajući važnost ovog čina za historijsko pamćenje i međunarodno prepoznavanje genocida u Srebrenici. Istakao je kako ovo spomen-obilježje ima i univerzalnu vrijednost za evropsku kulturu sjećanja.
Preživjeli svjedok genocida u Srebrenici, Jasmin Sinanović, podsjetio je prisutne na ličnu tragediju i kolektivnu obavezu pamćenja. U julu 1995. izgubio je članove porodice, a danas je, kako je rekao, tu da svjedoči.
Simbolično, spomen-obilježje je javnosti predstavljeno po prvi put upravo na ovom skupu, čime je čin inauguracije dobio dodatnu snagu i emocionalnu dubinu. Sam izgled spomenika do tada nije bio otkriven javnosti, što je trenutak njegovog otkrivanja učinilo posebno značajnim.
Izrađeno je u duhu poštovanja i sjećanja, sa snažnim simbolima koji povezuju evropsku zemlju sa tugom, ali i otpornošću bošnjačkog naroda.
U vremenu kada se istina često osporava, poruka iz Luksemburga je jasna: “Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš, da djeluješ”.