Najveći evropski proizvođač raketa, MBDA, prodaje ključne komponente za bombe koje su u hiljadama poslane Izraelu i korištene u brojnim zračnim napadima u kojima su, prema istraživanjima, ubijena palestinska djeca i drugi civili.
Zabrinutost raste zbog mogućnosti da evropske kompanije profitiraju na razaranju Gaze. Istraga koju su proveli Guardian u saradnji s nezavisnim redakcijama Disclose i Follow the Money analizirala je lanac snabdijevanja bombe GBU-39, kao i njenu upotrebu tokom sukoba.
MBDA posjeduje fabriku u Alabami, SAD, koja proizvodi “krila” za bombu GBU-39 koju pravi Boeing. Krila se otvaraju nakon lansiranja, omogućavajući precizno navođenje bombe na metu.
Prihodi američke firme MBDA Incorporated preusmjeravaju se preko MBDA UK, sa sjedištem u Hertfordshireu u Engleskoj, koja zatim prosljeđuje profit grupaciji MBDA sa sjedištem u Francuskoj. MBDA je prošle godine isplatila skoro 350 miliona funti dividendi svojim trima dioničarima – britanskoj firmi BAE Systems, francuskom Airbusu i italijanskom Leonardu.
U septembru je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy suspendovao neke izvozne dozvole za oružje Izraelu, navodeći rizik od “ozbiljnih kršenja” međunarodnog humanitarnog prava. Rekao je da je ta odluka usmjerena na “stavke koje se mogu koristiti u trenutnom sukobu u Gazi”.
Istraga je pomoću otvorenih izvora i analize stručnjaka za naoružanje potvrdila 24 slučaja u kojima je GBU-39 upotrijebljen u napadima sa civilnim žrtvama. U svakom je bilo djece među poginulima. Mnogi napadi desili su se noću, bez upozorenja, na školske zgrade i kampove sa šatorima gdje su se sklanjale raseljene porodice. Neki su slučajevi istraživani od strane UN-a i Amnesty Internationala, koji su ih označili kao moguće ratne zločine.
MBDA je potvrdila da ima ugovor s Boeingom za isporuku krila i navela da “postupa u skladu sa svim relevantnim zakonima o trgovini oružjem u državama u kojima posluje, koje imaju čvrste kontrole izvoza”.
Aktivisti navode da ovaj slučaj pokazuje ograničenja britanske odluke o obustavi izvoza oružja Izraelu. Kritikovano je što su izuzeti borbeni avioni F-35, a mjere se odnose samo na vojnu opremu izvezenu iz Britanije – što znači da američka podružnica MBDA i dalje može isporučivati dijelove Boeingu iz Alabame.
Djevojčica koja je teturala kroz vatru
U 2 sata ujutro 26. maja ove godine, bomba je probila krov škole Fahmi al-Jarjawi u starom dijelu Gaze, dok su unutra spavale desetine porodica. Hitne službe su navele da je poginulo 36 osoba, polovina njih djeca. Na videosnimku koji je zabilježio svjedok vidi se djevojčica kako tetura kroz vatru.
Djevojčica je petogodišnja Hanin al-Wadie – preživjela je, jedva.
Sedmicama kasnije bila je u bolnici sa opekotinama drugog i trećeg stepena i teškom psihološkom traumom. Njeni roditelji i sestra su ubijeni u napadu. Njen ujak Ahmed al-Wadie, medicinski radnik, rekao je da joj je potrebna plastična hirurgija i psihološka pomoć koju bolnice u Gazi ne mogu pružiti. Nedavno joj je omogućio evakuaciju u Jordan.
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje napade na civilnu infrastrukturu poput škola i zahtijeva poduzimanje mjera za minimiziranje štete. Nepridržavanje tih pravila može se tretirati kao ratni zločin. “Napadači imaju zakonsku obavezu da izbjegnu štetu civilima – čak i ako postoji vojna meta u blizini – uključujući i to da se ne gađaju mjesta prepuna civila”, kaže Donatella Rovera iz Amnestyja. Davanje upozorenja za evakuaciju, gdje je to moguće, takođe je obaveza. Svjedoci kažu da nije bilo upozorenja prije napada na školu Fahmi al-Jarjawi.
Izraelska vojska je tvrdila da je gađala komandno-operativni centar koji su Hamas i Islamski džihad koristili za prikupljanje obavještajnih podataka. Naveli su da su poduzeli “brojne korake” da umanje rizik za civile, uključujući upotrebu “precizne municije”. Rovera napominje da je i postavljanje vojnih objekata u gusto naseljena civilna područja također zabranjeno.
Stručnjaci za oružje kasnije su u ruševinama pronašli fragmente GBU-39. Snimci s mjesta napada jasno prikazuju krila bombe koja se često odvoje pri udaru.
Trevor Ball iz Armaments Research Services identifikovao je napade bombom GBU-39 po oznakama na krilima (“NO LIFT ON WINGS”) i repnom dijelu. Bombu ispaljuju borbeni avioni, a uprkos njenoj “laganoj” težini (manje od 113 kg), može uništiti jedan ili dva sprata zgrade.
Bombu GBU-39 Izrael dobija kroz američki program vojne pomoći. Od 7. oktobra 2023. do danas, poslano je oko 4.800 komada, uključujući 2.166 samo u februaru 2025, kada je UN izvijestio da je 70% Gaze u ruševinama.
U 24 potvrđena slučaja od novembra 2023. do maja 2025, broj poginulih premašio je 500, uključujući najmanje 100 djece.
Prvi potvrđeni slučaj bio je 2. novembra u kampu Bureij, kada su izraelski avioni lansirali najmanje četiri bombe. UN je napad uvrstio među šest slučajeva u kojima je Izrael “možda prekršio” međunarodno humanitarno pravo. Yasser Hassan Washah je na Facebooku napisao: “Moji članovi rodbine traže svoje porodice, koje su ostale pod ruševinama”.
Podaci pokazuju da je izraelska vojska tokom 2024. značajno povećala upotrebu GBU-39. Najteži napad bio je 26. maja na kamp Kuwaiti Peace Camp 1 u Rafahu, gdje je požar zapalio šatore. Amnesty je izvijestio da su beba i žena obezglavljeni fragmentima bombe. Ministarstvo zdravstva Gaze navelo je da je 45 ljudi poginulo, a 249 ranjeno.
Izrael je tvrdio da je meta bio Hamasov kompleks i da je požar izazvala municija na licu mjesta. Amnesty je optužio vojsku za nesposobnost razlikovanja civilnih i vojnih ciljeva i pozvao da se napad istraži kao ratni zločin.
“GBU-39 se mnogo koristio za napade na škole i skloništa”, rekao je Ball. Od potvrđenih napada, 16 je bilo na škole koje su služile kao skloništa, a ostali su bili na šatorske kampove, porodične domove i džamiju za vrijeme jutarnje molitve.
Guardian je poslao IDF-u detalje o devet napada. Glasnogovornik nije komentirao pojedinačne slučajeve, rekavši da nemaju dovoljno vremena ni informacija, ali su insistirali da “IDF ne cilja civile ni civilnu infrastrukturu”, te da sve napade odobrava kroz “rigorozan proces”.
U promotivnim materijalima za “Diamond Back” krila, MBDA ih opisuje kao “ključnu komponentu” Boeingove bombe. Stručnjaci navode da se GBU-39 uvijek prodaje s tim krilima, a MBDA je jedini poznati dobavljač.
Ne postoje javni finansijski izvještaji MBDA Inc, ali se njeni prihodi konsoliduju u britansku podružnicu. Prema posljednjem izvještaju iz 2023, MBDA UK čini više od 40% prihoda grupacije, koja je 2024. ostvarila 4,2 milijarde funti prihoda.
Prošlog septembra, kada je broj mrtvih u Gazi prešao 40.000, britanski ministar Lammy suspendovao je 29 izvoznih dozvola. Međutim, zabrana ima ograničen doseg: britanska vlada ne može blokirati prodaju firmi sa sjedištem u inostranstvu, čak ni ako su dio britanskih grupacija.
Američka podružnica MBDA Inc nije pogođena zabranom, ima zaseban odbor direktora i posluje po američkim zakonima o izvozu oružja.
“MBDA profitira od naoružavanja Izraela”, kaže Sam Perlo-Freeman iz Campaign Against the Arms Trade. “Mogli bi prodati MBDA Inc ako ne žele biti saučesnici. Podržali bismo sankcije kompanijama koje naoružavaju Izrael, uključujući zabranu britanskih ulaganja u takve firme”.
Takva zabrana išla bi dalje i od embarga na Rusiju. Iako su izraelske akcije UN okarakterisale kao moguće genocidne, evropske vlade nisu preduzele dalje korake.
U izvještaju UN-a od prošlog mjeseca, specijalna izvjestiteljica Francesca Albanese navodi: “Genocid koji Izrael provodi se nastavlja jer je isplativ za mnoge”.
Iako MBDA i Boeing nisu navedeni među 40 firmi u izvještaju, Albanese kaže da je “to samo vrh ledenog brijega”. Prema UN principima, kompanije bi trebale redovno analizirati rizike i prilagoditi poslovanje, posebno tokom sukoba. MBDA-ov etički kodeks to prepoznaje, ali firma nije odgovorila na pitanje hoće li prekinuti isporuke Izraelu ili prodati američku podružnicu. Naveli su samo: “Aktivnosti koje mogu uključiti kompaniju u nezakonite prakse su zabranjene”.
BAE Systems i Airbus nisu imali dodatnih komentara. Leonardo je rekao da uvijek posluje u skladu s važećim zakonima. Boeing je upućivao na američku vladu. Američki State Department je rekao da podržava izraelsko pravo na samoodbranu, te da se Trump i njegov državni sekretar fokusiraju na mir u regionu.