Oko prijedloga za okončanje borbi u Ukrajini vlada velika neizvjesnost, a u javnosti se pojavljuju potpuno kontradiktorne tvrdnje.
Prema nekima, Rusija traži samo predaju Krima, Donjecke i Luganske oblasti, dok bi u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti navodno pristala na primirje duž linije fronta, pa čak ih i napustila. U okviru razmjene teritorija, navodno bi bila spremna povući se iz Harkovske i Sumske oblasti.
Različite verzije unaprijed dogovorenog sporazuma objavili su agencija Bloomberg, list The Wall Street Journal i Kyiv Independent, dok je neka od njihovih navoda osporio njemački list Bild.
Šta znamo
Rusija zahtijeva od Ukrajine predaju Donjecke i Luganske oblasti. Jedan od izgovora ruske invazije bilo je “oslobađanje” separatističkih republika Donjeck i Lugansk, koje je Moskva priznala neposredno prije rata. Bez “oslobađanja” ovih teritorija, prema ruskoj interpretaciji, ne bi bio ispunjen jedan od početnih ratnih ciljeva.
Rusija se neće povući iz Hersonske i Zaporoške oblasti. Tvrdnje da će to učiniti nastale su zbog pogrešnog tumačenja izjava Moskve. Odustajanjem od tih oblasti izgubila bi kopnenu vezu s Krimom.
Pregovori na Aljasci neće donijeti brzo primirje. Ruska strana želi prekid vatre tek nakon završetka pregovora, a u međuvremenu bi nastavila s vojnim operacijama. Moskva je već poručila da će poslije aljaškog samita uslijediti još jedan sastanak.
Rusija je spremna na razmjenu pojedinih okupiranih dijelova Ukrajine. Kao znak “dobre volje”, mogla bi, uz predaju preostalog dijela Donjecke oblasti (u kojoj se nalaze Slovjansk, Kramatorsk i Pokrovsk), napustiti okupirane dijelove Harkovske i Sumske oblasti.
Šta ne znamo
Sudbina Zaporoške i Hersonske oblasti ostaje nejasna. Nije poznato hoće li Rusija pristati na primirje duž linije fronta, kako navodi The Wall Street Journal, ili će tražiti njihovu potpunu predaju. Prihvaćanje primirja po liniji fronta značilo bi da je Moskva spremna na veće ustupke zbog prijetnje sankcijama. Međutim, Rusija je te oblasti, zajedno s Donjeckom i Luganskom, već proglasila dijelom Ruske Federacije, što ukazuje da bi mogla zahtijevati njihovu predaju.
Opseg razmjene teritorija nije jasan. Ne zna se koje bi okupirane dijelove Ukrajine Rusija bila spremna mijenjati za neokupirana područja, niti u kojem obimu.
Sigurnosne garancije za Ukrajinu su nepoznate. Otvoreno je pitanje hoće li Rusija i dalje tražiti neutralnost Ukrajine, ograničavanje njenog vojnog kapaciteta i raskid postojećih odbrambenih sporazuma.
Nije sigurno hoće li predsjednik Volodimir Zelenski učestvovati na sastanku na Aljasci. Predsjednik SAD-a Donald Trump prvobitno je želio trostrani sastanak, no ruski predsjednik Vladimir Putin insistira na bilateralnom formatu s Amerikom.
Bijela kuća i dalje razmatra opciju trostranih pregovora. Od početka rata, Putin i Zelenski se nisu sastali, a Moskva ga naziva nelegitimnim predsjednikom. Ranije je čak tražila da eventualne sporazume potpiše neka druga osoba.
Nije jasno hoće li Rusija ponovo tražiti “denacifikaciju” Ukrajine i promjenu vlasti. Trenutno o tome nije govorila.
Ne zna se kada bi moglo doći do makar djelimičnog primirja. Ranije su se Rusija i Ukrajina dogovorile o moratoriju na napade na energetska postrojenja i gradove u zaleđu, ali ga nijedna strana nije poštovala. Rusija je tvrdila da se dogovor odnosi samo na energetska postrojenja, dok je napade na gradove nastavila, uključujući i gađanje trafostanice u Hersonu blizu linije fronta.
Ne zna se koje bi sankcije protiv Rusije bile ukinute.