Mnogi su čuli za iskustva ljudi koji su, nakon buđenja iz kratkog sna, tvrdili da su „proživjeli“ sate, pa čak i dane u snu, iako su u stvarnosti spavali samo nekoliko minuta. Ovakva iskustva su posebno intrigantna kada dolaze od osoba koje su bile u komi, kliničkoj smrti, ili u stanju privremene nesvijesti. Da li je mozak tada bio blizu smrti? I šta se zaista događa u našoj svijesti kada sanjamo snove koji traju satima, a u stvarnosti traju tek nekoliko trenutaka?
Jedna od najzanimljivijih osobina snova jeste poremećena percepcija vremena. Naučnici su pokazali da mozak u snu može simulirati iskustva koja subjektivno traju mnogo duže nego što objektivno jesu. To je zato što u snu nemamo isti osjećaj za vrijeme kao kad smo budni. U REM fazi sna, gdje se javljaju najživlji snovi, mozak je gotovo jednako aktivan kao kada smo budni – ponekad čak i aktivniji.
Dakle, ako ste ikada imali osjećaj da ste „živjeli cijeli život“ u snu koji je trajao samo 20 minuta, to je moguće zbog načina na koji mozak konstruiše narativ i doživljaje bez ograničenja fizičkog vremena.
Mozak i blizina smrti
Kada govorimo o snovima koji su intenzivni i dugotrajni, naročito tokom stanja nesvijesti izazvane traumom, srčanim zastojem ili komom, postavlja se pitanje: da li je mozak tada bio blizu smrti?
Studije su pokazale da u trenucima neposredno prije i nakon kliničke smrti dolazi do snažnog neurološkog „izbijanja“ aktivnosti. Mozak može doživjeti nalet moždanih valova – naročito gama talasa, koji su povezani sa svjesnim iskustvima, pamćenjem i vizualizacijom. Ova aktivnost može potrajati nekoliko sekundi do minuta, ali subjektivno može izgledati kao mnogo duže.
To bi moglo objasniti iskustva ljudi koji tvrde da su „putovali“, „vidjeli svjetlo“, razgovarali sa preminulim osobama ili proživjeli čitave scenarije dok su bili klinički mrtvi.
Postoji tanka linija između sna i iskustva bliske smrti (NDE – near-death experience). U oba slučaja, mozak može stvarati veoma stvarna i emocionalno snažna iskustva. Iako su NDE-i često opisani kao „stvarniji od stvarnosti“, i snovi mogu ostaviti dubok trag na svijest osobe.
Naučnici vjeruju da mnogi elementi NDE-a – poput osjećaja lebdenja iznad tijela, prolaska kroz tunel, osjećaja mira – mogu biti rezultat hemijskih procesa u mozgu, posebno u stanju anoksije (nedostatka kiseonika).