Vijeće Evropske unije i Evropski parlament postigli su preliminarni dogovor o novoj regulativi kojom se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa, što predstavlja jedan od ključnih stubova REPowerEU plana za energetsku sigurnost i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
Nova regulativa uvodi pravno obavezujuću, faznu zabranu uvoza i tečnog prirodnog gasa (LNG) i gasa putem cjevovoda iz Rusije. Potpuna zabrana LNG uvoza nastupa krajem 2026. godine, dok bi uvoz cjevovodnog gasa bio zabranjen do jeseni 2027. godine. Cilj je osigurati nezavisno i otporno evropsko energetsko tržište, bez ugrožavanja sigurnosti snabdijevanja.
Danski ministar za klimu, energiju i komunalne poslove Lars Aagaard pozdravio je postignuti dogovor.
“Ovo je velika pobjeda za nas i za cijelu Evropu. Moramo okončati ovisnost EU o ruskom gasu, a njegova trajna zabrana je ogroman korak naprijed. Izuzetno sam zadovoljan što smo tako brzo postigli dogovor s Evropskim parlamentom. To pokazuje našu posvećenost jačanju sigurnosti i zaštiti energetskog snabdijevanja”, poručio je Aagaard.
Glavni elementi dogovora
Uvoz ruskog gasa bit će zabranjen šest sedmica nakon stupanja regulative na snagu, uz prijelazne rokove za već potpisane ugovore:
- za kratkoročne ugovore potpisane prije 17. juna 2025. zabrana uvoza LNG-a stupa na snagu 25. aprila 2026, a gasa iz cjevovoda 17. juna 2026
- za dugoročne LNG ugovore zabrana važi od 1. januara 2027, u skladu sa 19. paketom sankcija
- za dugoročne ugovore o uvozu cjevovodnog gasa zabrana počinje 30. septembra 2027, pod uslovom da države članice ispunjavaju ciljeve popunjenosti skladišta, a najkasnije 1. novembra 2027
Izmjene postojećih ugovora bit će dozvoljene samo zbog striktno operativnih razloga i ne smiju povećavati ugovorene količine.
Dogovor uvodi obavezu prethodnog odobrenja za sav uvoz gasa:
- za ruski gas i one isporuke koje još spadaju pod tranzicioni period, podaci za autorizaciju moraju biti dostavljeni najmanje mjesec dana prije ulaska
- za neruski gas, dokaz o porijeklu mora se dostaviti pet dana prije ulaska, odnosno sedam dana za gas koji ulazi preko tačke Strandzha 1
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, procedura neće važiti za zemlje koje ispunjavaju određene kriterije, poput velikih proizvođača gasa koji su u 2024. izvezli više od pet milijardi kubnih metara u EU i koji sami ograničavaju uvoz ruskog gasa. Evropska komisija zadržava pravo da ažurira listu i ukloni zemlje u slučaju utvrđene zloupotrebe.
Sve države članice bit će obavezne dostaviti nacionalne planove diverzifikacije, sa mjerama i potencijalnim izazovima u potpunom okončanju uvoza ruskog gasa u predviđenim rokovima. Države koje i dalje uvoze rusku naftu morat će dostaviti i plan za potpuno ukidanje tih uvoza. Komisija najavljuje poseban prijedlog za ukidanje uvoza ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine.
U odnosu na prijedlog Komisije, uvedene su efikasne i odvraćajuće kazne za kompanije i fizičke osobe koje prekrše propise. Zadržana je i klauzula o suspenziji, kojom se omogućava privremeno ukidanje zabrane u slučaju iznenadnih okolnosti koje ugrožavaju energetsku sigurnost neke od članica, ali uz strožije uslove i ograničenje samo na kratkoročne ugovore.
Evropska komisija će nakon dvije godine provesti sveobuhvatnu procjenu efekata regulative, uključujući pravila o prethodnoj autorizaciji.
Dogovor sada treba formalno potvrditi i Vijeće EU i Evropski parlament, nakon čega regulativa može biti usvojena.
Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, evropski lideri su još u martu 2022. usvojili obavezu da što prije okončaju zavisnost od ruskih fosilnih goriva. Dok je uvoz ruske nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući sankcijama, udio ruskog gasa i dalje iznosi oko 13 posto, što prema procjenama vrijedi više od 15 milijardi eura godišnje. EU smatra da to predstavlja ozbiljan rizik za trgovinsku i energetsku sigurnost Unije.